vrt


21. veljače 2006.
KALENDAR RADOVA
Mali vrt, veliki gušt
Svatko tko ima nešto veću okućnicu može na njoj urediti ne samo ukrasni, nego i korisni dio vrta u kojem će za sebe i svoju obitelj uzgajati povrće, a i pokoju voćku
Piše Mirta BLAŽEVIĆ

U prigradskim naseljima, ali i u drugim manjim mjestima na našim otocima i priobalju, izgrađeno je i gradi se mnogo novih kuća. No, nije dovoljno samo imati kuću, već čovjek ima potrebu uljepšati i okoliš kuće kako bi se u njemu bolje osjećao. A ne samo da travnjak, cvijeće, ukrasno grmlje i drveće lijepo ukomponirano u okolinu čine čovjeka zadovoljnim, već svatko tko ima nešto veću okućnicu može na njoj urediti ne samo ukrasni, nego i korisni dio vrta u kojem će za sebe i svoju obitelj uzgajati povrće, a i pokoju voćku.
No, zašto je to potrebno kada na tržnicama i svim većim marketima možemo nabaviti razno povrće, a da se pritom ne moramo mučiti i kopati vrt. Evo zašto!

Zdrava aktivnost

Suvremeni način života najčešće nas prisiljava da u svom poslu obavljamo jednolične radnje u zatvorenom, zagušljivom, a često i bučnom prostoru. Pritom su strojevi i aparati većinom zamijenili najteže fizičke poslove, pa radni ljudi obavljaju uglavnom samo lakše fizičke poslove i to obično satima u istom položaju. Ni intelektualni rad nije nimalo lakši jer zahtijeva dugotrajno sjedenje, a stalna koncentracija opterećuje živčani sustav. Pritom sve više zaboravljamo na ono što je za nas dobro i prirodno i sve češće odlazimo doktoru ili na fizikalnu terapiju. No, možda će nam upravo boravak u prirodi, na svježem zraku i suncu uz nešto umjerene fizičke aktivnosti bolje koristiti nego svi liječnici i lijekovi. Stoga je posjedovanje malog vrta uz kuću iz kojeg ćete moći ubrati uvijek svježe povrće zaista prava blagodat. Naime, svježe povrće ima daleko više vitamina od onog koje kupite u raznim prodavaonicama, voćarnicama, pa i na tržnici jer treba ipak proteći dosta vremena dok se takvo povrće dopremi na prodajno mjesto. Svježe, netom ubrana rotkvica ima znatno više glikozida sulfurana koji pozitivno djeluju na probavu, a svježa salata, mrkva, blitva ili neko drugo svježe povrće sadrži uz vitamine i mnogo više minerala, fitoncida, glikozida, eteričnih ulja i nekih drugih korisnih tvari od onog odležanog i uvenulog. Uz to valja znati da većinu povrća, ako se potrudimo da nešto naučimo o vrtlarenju, možemo proizvesti u vlastitom vrtu i da nam za to ne treba jako velika površina. Naime, bilo bi optimalno da jedna osoba pojede oko 100 kg povrća godišnje ne računajući krumpir, a toliko povrća može uroditi na samo 50 četvornih metara vrta. Dakako, vrt u tom slučaju moramo što bolje koristiti odnosno dio vrtnog tla upotrijebiti za proizvodnju i po dvije vrste povrća godišnje te steći dovoljno znanja i o pripremi i održavanju tla, sortama povrća, rokovima sadnje, načinu njege pojedine vrste kao i o načinu suzbijanja bolesti i štetnika ako nam napadnu neku od naših povrtnih kultura.

Ograda korisna

Ako smo izgradili novu kuću, naslijedili staru, ili ako smo nakon dosta godina zaključili da obnovimo već postojeći pomalo zapušteni vrt oko svoje kuće, upravo zima je pogodno vrijeme za to da sve dobro isplanirate i počnete ga uređivati. Naime, prije nego počnete kopati potrebno je dobro pogledati zemljište oko kuće s kojim raspolažete. Ako se kuća nalazi uz cestu, ispred nje možete saditi cvijeće i drugo ukrasno bilje, a povrtnjak, ukoliko je to moguće, napravite iza kuće gdje će povrće biti zaštićeno od prašine s ceste ili ispušnih plinova automobila koji sadrže štetne olovne spojeve koje povrće apsorbira. Zbog toga je dobro prema cesti posaditi i živicu koja će štititi povrtnjak od većine ovih štetnih tvari.
Nadalje, bilo bi idealno kad bismo za povrtnjak izabrali zemljište okrenuto prema jugu ili prema jugoistoku koje nije zasjenjeno od kuće ili drveća jer većina povrća voli puno svjetla. Takvo, dobro osunčano zemljište će se u proljeće i brže zagrijavati pa ćete svoje povrće na njemu moći ranije saditi. Uz to bilo bi dobro da je zemljište namijenjeno vrtu zaštićeno sa strane odakle pušu jaki vjetrovi što također možemo postići sadnjom nešto više živice. Vrt, osim toga, treba biti i ograđen što će ga čuvati od nepoželjnih posjetitelja - možda od susjedovih kokoši ili zalutalih pasa koji bi mogli nanijeti štetu našem vrtu.

Izdrada plana vrta

Nakon što ste odredili mjesto za svoj vrt, sjednite i napravite plan vrta. Isplanirajte gdje će vam biti gredice, kako ćete napraviti prilazni put do njih i gdje ćete smjestiti kompostište. Gredice baš i ne moraju uvijek biti četvrtaste, već neko povrće možete saditi i oko cvijeća ili manjih ukrasnih grmova jer i pojedino povrće može izgledati lijepo i dekorativno. Tako na primjer pored travnjaka umjesto cvijeća možete posaditi raznobojni ukrasni kelj, a kompostište možete sakriti sadnjom visokog graha s kojeg ćete usput obirati i mahune.
Ove zimske dane također možete iskoristiti i za nabavku gnojiva osobito onog stajskog te gnojidbu tla. Pritom valja voditi računa o tome da samo dio vrta pognojite odležanim stajnjakom i na njemu sadite samo biljke koje vole neposrednu gnojidbu stajskim gnojem kao što su rajčice, tikvice ili kupus. Za ostale kulture, kao što su mrkva ili luk, bolje je ne gnojiti stajskim gnojem, već ga obogatiti dobro pripremljenim kompostom. Nadalje, treba dobro isplanirati i na vrijeme nabaviti i vrste te sorte povrća koje ćete saditi ili iz kojih ćete prethodno uzgojiti presadnice. Pritom pazite da u blizini voćaka koje vam eventualno rastu pored vrta sadite samo ono povrće koje dobro podnosi i polusjenu. I još nešto. Kupite poneku knjigu o vrtlarstvu i dobro je proučite, a ponekad pogledajte i preko ograde u pokoji susjedni dobro njegovani vrt. Iz svega toga ćete dosta naučiti i dobro započeti svoju proizvodnju povrća.
O vama ovisi koliko ćete u tom biti uspješni i koliko ćete od toga imati koristi i vi i vaša obitelj.