6. svibnja 2005.

Jučer terorist, danas vlast?

Na sljedeće lokalne izbore kao kandidati izaći će i neki teroristi! Nije šala. Javljaju nam preživjeli hrvatski branitelji da ih ima na različitim mjestima i na različitim listama. Damir Brkić, prepoznat u filmu Komšije 2, kandidat je Hrvatske narodne stranke u Glini. Josip Karakaš, ranjen u napadu na Sunju, pripadnik je 26. pješadijske brigade Srpske vojske Krajine, kostajničke brigade koja je napadala Sunju, nositelj je liste Hrvatske seljačke stranke za općinsko vijeće Sunje. Đuro Šerbula, lik iz Komšije 2, sada je na srpskoj nezavisnoj listi poduprtoj dvojicom Hrvata za Općinsko vijeće Sunje. Boško Matijašević, sin mu poginuo u napadu na Sunju, skrasio se na listi HNS-a za Hrvatsku Kostajnicu. Slavko Kučuk je na listi SDP-a Hrvatske Dubice. Nikola Fićur, komandant 3. pješadijskoga bataljona 31. pješadijske brigade SVK, danas je na županijskoj listi SDSS-a Sisačko-moslavačke županije. Nikola Sužnjević je na listi SDSS-a, bio je istražni sudija RSK u logoru Glina, gdje je, zajedno s Ninkom Mirićem (sada predsjednik udruge za zaštitu ljudskih prava u Sisku), za 3000 DEM po glavi Hrvatima poštedio život, a što je primjetno iz srpskih izvora, preciznije Martićeve policije, arhiva "Stanice javne bezbednosti Vojnić". Ima ih još. I dok se hrvatski branitelji jedan po jedan ubijaju u miru, teroristi polagano zauzimaju pozicije.

U Benkovcu listu SDSS-a predvodi Gligorije Rnjak (vidi tekst u okviru). Uz njega su Bogdan Mimić, Željko Vrcelj i Jovan Mimić. Oni se, međutim nalaze se i u zanimljivom dokumentu pravne države koji ćemo citirati kao prilog predizbornoj kampanji i pravodobnom informiranju biračkoga tijela, jer Gong o tome ili ne zna ništa ili zna pa skriva. Duboko udahnite, smirite se: "Republika Hrvatska, Županijski sud u Zadru, Kv. 198/97 (K. 295/97), RJEŠENJE. Županijski sud u Zadru, u vijeću sačinjenom od sudaca ovoga suda i to Dubravka Krpine, kao predsjednika vijeća, Milivoja Lasana i Bogdana Reljića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ljiljane Gulan, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv I-okr. Živka Drče i dr., zbog krivičnog djela iz čl. 1. Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, u sjednici održanoj 25. kolovoza 1997. godine r i j e š i o j e Temeljem čl. 1. i čl. 2. st. 2. Zakona o općem oprostu protiv okrivljenika: 1. Drča Živko, sin Save… rođ. 08. 07. 1952.g. Vukšić, JMBG 0807952381009 trenutno u bijegu….". Redom: Ušljebrka Sava, Đurić Vukašin, Ušljebrka Sretko, Ćoso Borislav, Ćoso Nebojša, Graić Božidar, Graić Duško, Graić Ljubiša, Graić Miloš, Graić Milutin, Graić Nebojša, Graić Nikola (r. 1949.), Graić Nikola (1944.), Graić Petar, Graić Stanko, Graić Trifun, Gulić Todor, Ilić Milan, Ivanišević Mladen, Jokić Boško, Jokić Dušan, Jokić Milenko, Jokić Miloš (25. kolovoza, 1953.), Jokić Miloš (17. lipnja, 1953.), Jokić Momčilo, Končarević Dragan, Košević Dušan (1949.), Košević Dušan (1957.), Košević Duško, Košević Josif (zv. Pero"), Košević Nikola, Košević Simo, Košević Slavko, Košević Slobodan, Košević Vladimir, Košević Živko, Krekić Miloš, Kresović Aleksandar, Kresović Savo, Mijak Jovica, Mijak Nikola, Mijak Željko, Mimić Bogdan, Mimić Davor, Mimić Dragan, Mimić Dušan, Mimić Đorđe, Mimić Jovan, Mimić Miloš, Mimić Mirko, Mimić Mladen, Mimić Slavko, Mimić Stanko, Mimić Stevan, Mimić Zoran, Mimić, Željko, Radak Milenko, Radak Nenad, Radak Vojin, Rakić Aleksandar, Rakić Đorđe, Rakić Dragan, Rakić Dušan, Rakić Milan, Rakić Milenko, Rakić Miroslav, Rakić Neven, Rakić Nikica, Rakić Nikola, Rakić Petar, Rakić Srđa, Relić Dušan, Relić Jovo, Relić Rajko, Relić Saša, Relić Vukašin, Rnjak Boško, Rnjak Dragan, Rnjak Dragoslav (1962.), Rnjak Dragoslav (1967.), Rnjak Dušan, Rnjak Duško (1953.), Rnjak Gojko, Rnjak Jete, Rnjak Jovica, Rnjak Ljubomir (Buco, 1966.), Rnjak Ljubomir (1937.), Rnjak Milan (1965.), Rnjak Milan (1971.), Rnjak Mirko, Rnjak Novica, Rnjak Slavko, Rnjak Vojislav, Rnjak Željko, Rstić Jovan, Rstić Milenko, Rstić Žarko, Savić Branko, Savić Dušan, Savić Gojko, Savić Jovo, Savić Milojko, Savić Mladen, Savić Petar, Savić Zdravko, Štulić Nikica, Štulić Slavko, Volarević Nikica, Vrcelj Boško, Vrcelj Božidar, Vrcelj Branko, Vrcelj Čedomir, Vrcelj Budimir, Vrcelj Dušan, Vrcelj Đuro, Vrcelj Marko (1953.), Vrcelj Marko (1950.), Vrcelj Milan, Vrcelj Milan, Vrcelj Mladen, Vrcelj Malden ("sin Čedomira, rođ. 2. I. 1968. g. u Benkovcu, s prebivalištem u BUKOVIĆU, trenutno u bijegu"), Vrcelj Momčilo (1944.), Vrcelj Momčilo (1961.), Vrcelj Petar, Vrcelj Predrag, Vrcelj Rajko, Vrcelj Slavko, Vrcelj Slobodan, Vrcelj Sretko (1956.), Vrcelj Sretko (1954.), Vrcelj Stevan, Vrcelj Zdravko, Vrcelj Zoran, Vrcelj Željko i Stjelja Branko. Većina je 1997. bila "u bijegu", s upisanim "prebivalištem u Bukoviću", a manji broj pripada Vukšiću, Žegaru, Bivčina selu, Benkovcu i Nuniću.

Abolirani teroristi nigdje u svijetu nisu na izbornim listama

Navedena teroristička skupina velikosrba teretila se "da su; nakon što su tijekom 1991. g. prihvativši velikosrpsku ideju vojnog osvajanja dijela teritorija Republike Hrvatske i na tako osvojenom području stvaranja nove etnički čiste paradržavne tvorevine tzv. "krajine" i njenog pripajanja tzv. "velikoj srbiji", zadužili oružje i uniforme i priključili se paravojnim postrojbama pobunjenih Srba, u sastavu tih postrojbi i nakon 4. studenog 1992. g. nastavili obavljati sve borbene zadatke koji su se radi ostvarenja navedenog cilja pred njih postavljali, dakle, poduzeli radnju upravljenu na rušenje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske izdvajanjem pojedinih područja iz sastava Republike Hrvatske čime senarušava teritorijalna cjelovitost međunarodno priznate države Republike Hrvatske, pa da su time počinili krivično djelo opisano i kažnjivo po čl. 1. Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske".Županijski sud je, dakle, riješio: "OBUSTAVLJA SE KAZNENI POSTUPAK, Obrazloženje - Vojno tužiteljstvo u Splitu optužnicom broj Kt.707/94 od 18. srpnja 1994. godine optužilo je pred Vojnim sudom u Splitu I-okr. Živka Drču i dr., zbog krivičnog djela iz čl. 1. ZKDPTD protiv Republike Hrvatske i predložilo je da se protiv okrivljenih odredi pritvor. Nakon ukidanja vojnih sudova krivični spis Vojnog suda u Splitu broj K. 778/94 ustupljen je ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom i zaveden je pod broj K.295/97. Kako je Zakonom o općem oprostu dat oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima, te u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj, to je temeljem navedenih odredbi Zakona o općem oprostu protiv navedenih okrivljenika trebalo obustaviti kazneni postupak. U Zadru, 25. kolovoza 1997. godine". "Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 3 dana".

Nikad nije, međutim; kasno upitati se gdje se to u svijetu teroristi aboliraju i u kojoj državi teroristi imaju pravo biti birani ma, osim u Republici Hrvatskoj, koja prema broju samoubojstava vlastitih stvoritelja (protuterorista), u odnosu na broj stanovnika, uvjerljivo vodi u Europskoj uniji pa i šire. Nema veće uvrjede i povrjede dostojanstva onima antiteroristima i antifašistima koji su "za dom pali" ili preživjeli Domovinski rat, nego da im u njihovoj domovini njihovim potomstvom vladaju deklarirani teroristi koji su se izjasnili protiv te domovine, teroristički djelovali protiv nje i njezinog naroda i pri tomu počinili ljudskom umu nezamislive terorističke, ratne i masovne zločine. Takvo zlo je ljudski neizdrživo, mogu ga podnijeti samo sveci. Da je posrijedi nešto što je demokratski uobičajeno, onda dokazane i nedokazane, preventivne i stvarne teroriste u Guantanamu treba abolirati kako bi se mogli natjecati na izbornim listama republikanaca i demokrata u SAD-u. Ako hoće biti vjerodostojna članica "globalne antiterorističke koali cije" demokratska Hrvatska ne smije
dopustiti abolrranlm ineaboliranim velikosrpskim teroristima da participiraju u vlasti. U suprotnom, mora zatražiti od SAD-a da slijedi njezin samoubilački primjer.

Otvaranje kovčega zla u Bukoviću

Gligorije Rnjak - Posebno pozdravljam narodnog junaka Arkana

Jovan Rašković ( SDS ) u Bukoviću 18. kolovoza 1990.:"Mi smo tu i zbog toga što je srpsko ime pedeset godina bilo zakovanu u tamnim kovčezima zla. Mi, svi skupa ne radimo ništa drugo nego te kovčege zla otvaramo". Otvaraju li izborne liste 2005. godine stare velikosrpske kovčege zla ostavljamo čitateljima na prosudbu. U okupiranom selu Buković, 17. kolovoza 1992. svečano je proslavljena 2. obljetnica "balvan revolucije". Uvaženom skupu četnika i terorista obratio se današnji kandidat s liste SDSS-a Gligorije Rnjka:"U ime sela Bukovića čast mi je pozdraviti sve prisutne i poželiti im ugodno raspoloženje prigodom ove proslave. Posebno pozdravljam Zdravka Zečevića, predsjednika vlade Republike srpske Krajine ( pljesak ), narodnog junaka Ražnjatović Željka Arkana ( pljesak ), generala Đukića…"
Zečević:"Naši putevi i putevi ustaške države davno su se i definitivno razišli i što nam se prije skinu s vrata bit će bolje za nas, a bogami i za njih… U razgovorima koji će se s ustaškom vlašću neminovno voditi, može se razgovarati samo o načinu našeg razgraničenja, nikako o sudbini naših granica…" Potom Goran Opačić Klempo pozdravlja "sa ovoga mjesta" s kojeg su krenuli prije dvije godine "kad su se skupljali iz Zadra, s puškama koje smo oteli od ustaša". "Vjerujte nama, nema tog specijalnog statusa ( za Srbe u Hrvatskoj, op. a. ). Jedino mrtvi možemo u taj specijalni status". Arkan: "Jel, shvatite braćo, ustaše su mali, jadni i bedni i mi ćemo ih pojesti za doručak, ali iza njih stoji Treći rajh. Zapamtite to…" Kako se vidi iz snimke, Gligorije Rnjak nije imao primjedbi glede "kovčega zla", terorizma, Zečevićeve ustaške države i "skidanje s vrata", velikosrpskog terorističkog okupljanja, Arkanova kanibalizma - kao ni protiv sudbine velikosrpskih granica. Sveopća abolicija i najnoviji politički angažmani i aranžmani terorista dobar su uvod u naknadno stvaranje uvjeta za prihvaćanje plana Z-A. Hrvatski branitelji znaju što to znači.

Nenad Piskač