|
08.veljače 2023.
MILIJUNE UKRAJINACA U IZBJEGLIŠTVU
Božinović: U Hrvatskoj je 22.500 ukrajinskih izbjeglica
U Hrvatskoj je registrirano otprilike 22.500 ukrajinskih izbjeglica, kazao je u utorak novinarima ministar unutarnjih poslova
“Registrirali smo otprilike 22.500 izbjeglica iz Ukrajine“, kazao je Božinović novinarima uoči sudjelovanja na poslovnom doručku o hrvatskom pristupanju šengenskom prostotu u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).
„Išli smo na to da se oni rasporede više-manje diljem Hrvatske. Dio njih je otišao, ajmo to tako reći, u vlastitoj organizaciji. Država se pobrinula za one koji nisu imali gdje“, dodao je.
Istaknuo je kako je proces prihvata ukrajinskih izbjeglica vođen organizacijski „vrlo dobro“, dok su Ukrajinci „od prvog dana ovdje prihvaćeni bez ikakvih problema“.
„Naravno, nedostaje im dom, a svi uključujući i Hrvatsku, kao dio EU-a i NATO-a, učinit ćemo sve što je u našoj moći da se ti ljudi š to prije vrate doma“, kazao je Božinović.
UN-ov koordinator hitne pomoći Martin Griffiths rekao je da je blizu 8 milijuna ljudi pobjeglo iz Ukrajine od početka sukoba prije gotovo godinu dana.
Blizu 8 milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje, a 5,3 milijuna interno je raseljeno, rekao je Griffiths u ponedjeljak Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku.
Čelnik Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) rekao je da 17,6 milijuna ljudi, ili blizu 40 posto stanovništva Ukrajine, treba humanitarnu pomoć.
Griffiths je rekao da namjerava predstaviti ovogodišnji Plan humanitarnog odgovora za Ukrajinu, za koji je potrebno oko 3,9 milijardi dolara, u Ženevi kasnije ovog mjeseca.
- Nema znakova da nasilje jenjava, rekao je.
Više od 7000 civila poginulo je otkako je Rusija počela invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022., prema službenim podacima UN-a.
- Stvarne brojke sigurno su veće, rekao je Griffiths.
Prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice UNHCR, rat Rusije s Ukrajinom uzrokovao je najveće kretanje izbjeglica od Drugoga svjetskog rata. (HRT.hr)25.travnja 2022.: U Hrvatsku je dosad stiglo 15.550 osoba izbjeglih iz ratom pogođenih područja Ukrajine, a 2446 njih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, izjavio je u ponedjeljak u Splitu ravnatelj Ravnateljstva
Civilne zaštite Damir Trut.
Dosad je nešto manje od 10 tisuća osoba zatražilo privremenu zaštitu, po tom segmentu imaju pravo na školovanje, smještaj, zdravstvenu skrb i sve drugo potrebno, rekao je Trut nakon sastanka sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom, predstavnicima županijskog Stožera civilne zaštite i organizacija uključenih u prihvat izbjeglica.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji danas je 2446 raseljenih osoba od kojih je 127 smješteno u hotelu "Zagreb" na splitskom predjelu Duilovu.
Ondje su smještani igrači iz nogometne akademije ukrajinskog Shakhtara, koji imaju liječnika i psihologa iz Ukrajine, a onima bez roditelja Centar za socijalnu skrb odredio je skrbnike za djecu. Prema riječima pročelnika splitskoga Područnog ureda civilne zaštite Srđana Kušćevića, djeca pohađaju školu online, a treniranje im je omogućio HNK Hajduk na svojemu pomoćnom igralištu.
Na sastanku je bilo riječi o smještaju raseljenih osoba iz Ukrajine ako se vlasnici objekata u koje su te
osobe smještene njima budu koristili u turističkoj sezoni.
Kako je istaknuo Damir Trut, takve će se situacije rješavati kao i dosad, i to smještanjem raseljenih osoba u pojedinačni ili kolektivni smještaj.
- Za svaku raseljenu osobu poseban je program i odluka, izjavio je.
Na području Splitsko-dalmatinske županije 106 djece pohađa osnovnu školu, sedmero ih je u redovitom srednjoškolskom obrazovanju, a 17 u vrtićima.
Starije osobe, izvijestio je župan Boban, imaju organizirane i tečajeve učenja hrvatskog jezika u Centru za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata.
- Uvijek treba razmišljati o koracima ispred nas, a mi smo i jedna od rijetkih županija u kojoj imamo vlastiti operativni centar gdje se mogu prikupiti sve informacije na jednom mjestu. Moram zahvaliti na tome Crvenom križu, a u pripremi su aktivnosti i s veleposlanikom Ukrajine, istaknuo je župan Blaženko Boban.
(HRT.hr)
04.travnja 2022.: U Hrvatsku je iz Ukrajine u vremenu od 25. veljače - 3.travnja ušlo ukupno 11.974 raseljene osoba od kojih je najveći broj smješten pojedinačno, priopćeno je na vladinoj stranici
posvećenoj tom problemu. Među njima je 5.832 žena ili 48,7 posto, 1.619 muškaraca ili 13,5 posto i 4.523 ili 37,8 djece. Najviše ih je u pojedinačnom smještaju, 10.460 osoba, 1.498 osoba je kolektivnom smještaju te 16 osoba u privatnom smještaju.
Za zbrinjavanje raseljenih osoba Ravnateljstvo Civilne zaštite mobiliziralo je 34 objekta za kolektivni smještaj, tri prihvatna objekata te po jednu tvrtku za pripremu hrane i prijevoz. Prema UNHCR-u do kraja ožujka više od 10,5 milijuna ljudi raseljeno je unutar Ukrajine ili u inozemstvo kao izbjeglice, što je oko četvrtine stanovništva te zemlje. Za UN-ova agencija procjenjuje da ukupno 13 milijuna ljudi u zemlji hitno treba humanitarnu pomoć. (hrt.hr)
Hrvatska je do sada zbrinula 10.409 izbjeglica iz Ukrajine
28.ožujka 2022.: Do nedjelje je u Hrvatsku ušlo 10.409 raseljenih osoba iz Ukrajine, od kojih 2136 u posljednjih sedam dana, objavilo je Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) na internetskoj stranici Hrvatska za Ukrajinu. U ukupnom broju 5064 je žena, 3996 djece i 1349 muškaraca.
Od 25. veljače Ravnateljstvo Civilne zaštite mobiliziralo je 36 objekta za zbrinjavanje raseljenih osoba, tri prihvatna i 33 kolektivna smještaja, jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane te jednu za prijevoz.
Trenutno je u privatnom smještaju 29 osoba, u kolektivnom 1338, a u pojedinačnom 9042 osobe.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) predstavilo je 20. ožujka dvojezičnu internetsku stranicu koja svakodnevno donosi informacije od značaja za raseljeno stanovništvo Ukrajine te za hrvatske građane koji nude pomoć pred ratnim vihorom izbjeglim ljudima.
Stranica Hrvatska za Ukrajinu na hrvatskom jeziku sadrži brojne podatke - od broja raseljenih osoba koje dolaze u Hrvatsku do podataka o kapacitetima, kako se može pomoći ljudima do toga što sve trebaju učiniti sugrađani koji su prihvatili raseljene osobe.
Raseljene osobe pak na ukrajinskoj inačici kroz više kategorija mogu dobiti odgovore na najčešće postavljana pitanja.
Tekst na ukrajinskom objavio je dnevnik.hr -OVDJE
Tekst na hrvatskom jeziku čitajte OVDJE
Za smještaj i režije izbjeglica mjesečno do 3600 kuna
"Po svemu sudeći, ukrajinskih izbjeglica u Europi, a onda i u Hrvatskoj, bit će sve više, a za predvidjeti je
da će i njihov ostanak trajati će dulje i nego se oni nadaju", potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Rekao je da rat u Ukrajini traje, ljudi bježe te na organizirani i neorganizirani način napuštaju Ukrajinu.
"U ovom trenutku znamo da oko 10 milijuna Ukrajinaca više ne stanuje na svojim adresama od prije
mjesec dana. Više od 3,5 milijuna je došlo u Europu i mi sigurno možemo očekivati njihov veći dolazak", rekao je Božinović.
Zahvalio je svima koji su svoj višak prostora ustupili izbjeglicama, naglasivši da je Vlada svjesna troškova koji iz toga proizlaze. Zato je Vlada na na sjednici 23.ožujka donijela Odluku o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju.
Sve će biti riješeno kroz odgovarajuće ugovore koji će se tipski pripremati za te takve, uvjetno nazvane, iznajmljivače. Vlasnicima nekretnina koji su svoje nekretnine ustupili, jednom mjesečno će se isplatiti troškovi upotrebe stambene jedinice temeljem ugovora sklopljenog s Ravnateljstvom civilne zaštite", kazao je Božinović.
Dodao je da će se ti ugovori sklopiti na rok od šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do najviše
godine dana. "Trošak korištenja obuhvatit će najam i režije, podmirit će se za samca 50 kn po danu, za
više osobe 40 kn po danu, za dva člana 30, tri 20 i za četvrtog i svakog sljedećeg po 10 kn dnevno.
Najviše će iznositi 3600 kuna mjesečno. Mislim da je to jedan realan izračun kojeg ćemo u prvoj fazi sigurno moći podmiriti iz državnog proračuna s obzirom da još EU raspravlja otkud pomoći državama koje
brinu o
ukrajinskim izbjeglicama", rekao je potpredsjednik Vlade, dodavši da će se druga prava koja pripadaju izbjeglim osobama riješiti odgovarajućim zakonskim izmjenama, a bitno je da sve, uključujući i
zbrinjavanje u kolektivnim smještajima, bude transparentno.
"Ovo je kriza bez presedana u Europi. Mi je ovdje još uvijek ne osjećamo u tom obimu, no prema svim vijestima koje dolaze do nas, moramo se što bolje pripremiti", zaključio je Božinović.
Hrvatska očekuje oko 35000 izbjeglica iz Ukrajine
02.ožujka 2022. Za razliku od velike migrantske krize iz 2015. u slučaju izbjegličkog vala koji je krenuo iz Ukrajine nema rasprava među članicama EU tko će primiti i koliko izbjeglica, ne razgovara se ni o kvotama, niti je itko dosad spomenuo da su ih dužne prvo zbrinuti one članice na čije tlo prvi put uđu u EU jer ukrajinske
izbjeglice žele primiti svi.
Štoviše, njemačke i austrijske željeznice ponudile su besplatni prijevoz svim Ukrajincima koji s poljsko-ukrajinske granice žele stići do Njemačke i Austrije. Čak i Rumunjska, i sama imigracijska zemlja, odmah nakon izbijanja rata najavila je da je spremna prihvatiti do pola milijuna Ukrajinaca, koji su se inače prije
ovog rata najviše iseljavali u susjednu Poljsku.
EUROPSKA KOMISIJA predložila je aktiviranje direktive o privremenoj zaštiti za ukrajinske izbjeglice koja omogućava izdavanje dozvola za boravak, pravo na rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.
"Europa stoji uz one kojima je potrebna zaštita. Svi koji bježe od Putinovih bombi dobrodošli su u Europu. Osigurat ćemo zaštitu onima koji traže sklonište i onima koji traže siguran put kući", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Svi državljani Ukrajine i osobe koje su se nastanile u Ukrajini, kao i članovi obitelji prognanih, imat će pravo na zaštitu u cijeloj Europskoj uniji.
Osobe koje nemaju ukrajinsko državljanstvo, osobe bez državljanstva koje legalno borave u Ukrajini, a
ne mogu se vratiti u države podrijetla, kao što su tražitelji azila i oni koji su dobili međunarodnu zaštitu te članovi njihovih obitelji, također će moći dobiti zaštitu u Europskoj uniji.
Oni koji legalno borave u Ukrajini, a mogu se vratiti u svoje zemlje, neće moći dobiti zaštitu u EU prema ovoj direktivi.
"Svi koji bježe od rata imat će osiguran status, pristup školama, medicinskoj skrbi, moći će raditi", izjavio je potpredsjednik EK Margaritis Schinas, dodajući da će Komisija raditi na tome da olakša prelazak granica izbjeglicama i njihovim kućnim ljubimcima. Svi izbjeglice iz Ukrajine moći će ponijeti svoje osobne stvari bez ikakvih carina.
Direktiva o privremenoj zaštiti donesena je 2001. godine i još nikad nije aktivirana. Direktiva je donesena kako bi se pružila trenutačna zaštita osobama kojima je potrebna i kako bi se izbjegao kompliciran sustav odobravanja azila. Od početka ruske invazije na Ukrajinu više od 650 000 ljudi je izbjeglo u susjedne zemlje, članice EU.
Poželjni useljenici za EU
Za prihvat Ukrajinaca sprema se i Hrvatska, samo je pitanje koliki broj Ukrajinaca će se zadržati u
Hrvatskoj jer ih žele prihvatiti sve razvijene zapadne zemlje pored zemalja u susjedstvu Ukrajine. Vlada je donijela odluku o osnivanju međuresorne suradnje vezano za prihvat izbjeglica, a sve će, kako se doznaje
, koordinirati MUP, što je i očekivano jer o tome ne mogu sami odlučivati lokalni i regionalni čelnici, nego
se odlučivanje i koordiniranje treba voditi s nacionalne razine.
Iako je iz Ravnateljstva civilne zaštite prije koji dan rečeno da su u izradi planovi prema kojima se u
Hrvatskoj može smjestiti i do 17.000 osoba, u Vladi još ne žele kalkulirati brojkama i precizirati koliko maksimalno Ukrajinaca Hrvatska može primiti. Inače, na razini EU ukrajinskim izbjeglicama će biti
olakšano zapošljavanje, što je u interesu i EU i Ukrajinaca.
Ivan Lajić, stručnjak za migracije i zaslužni znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti ističe:
– Jasno je da su empatija i suosjećanje s Ukrajincima veliki jer se civilizirani zapadni svijet suočava s
ratom u trbuhu Europe. Iako još ovog trena nema ekonomskog razmišljanja, jasno je da sve članice znaju
da kod prihvata Ukrajinaca nema kulturoloških barijera, da će se dobro integrirati i da su dobri radnici. To pokazuje
i primjer naših Ukrajinaca koji rade u Salima na Dugom Otoku. Ukrajinci su poželjni useljenici za EU. To je zemlja od 44 milijuna ljudi čiji su stanovnici, čim se otvorila željezna zavjesa, imali tradiciju imigracije u
EU. Već sad imamo pola milijuna izbjeglica čiji će se broj samo povećavati i opet je Europa pokazala
solidarnost i ukidanjem administrativnih zapreka za ulazak. Ukrajince svi u Europi smatraju integriranim izbjeglicama, ali to su još uvijek selektivne migracije jer je riječ o ženama i djeci, a danas, sutra će morati doći do spajanja njihovih obitelji – govori Lajić.
Dodaje da smo mi još uvijek zemlja tranzita za izbjeglice iako imamo radnih mjesta. No, kaže i da će ih zasigurno dio ostati u Hrvatskoj jer s Ukrajincima imamo visok stupanj jezičnog razumijevanja, njima
hrvatski jezik nije nepremostivi jaz iako će ih najviše otići u razvijene zemlje.
Treba im omogućiti siguran život
Demograf Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija
govori da se, nažalost, dogodilo to što se dogodilo u Ukrajini i da ponovno gledamo ljudske tragedije.
Kako je rat najveći destrukcijski demografski faktor uz pandemije i potrese, stanovništvo u takvim situacijama uvijek ide prema uređenijim društvima i to sada rade i Ukrajinci.
– Iskustva s velikim migracijskim valom iz 2015. godine su pokazala da nisu baš svi migranti idealna
radna snaga jer se dio njih nikad ne prilagodi načinu života zemlje u koju su došli i ne prihvaća osnovnu zakonitost migriranja koja glasi da se treba prilagoditi novoj sredini. Ovo je u slučaju Ukrajine posebna situacija i nitko neće od članica reagirati kao 2015. jer su Ukrajinci zapravo idealni migranti za
razvijeni europski svijet, ali i za nas, tim više što imamo demografsku destrukciju u zemlji. Hrvatska
mora
reagirati prema tim ljudima i omogućiti im novi i siguran način života, da se svi osjećaju dobrodošlo
i da prihvate Hrvatsku kao svoju domovinu što bi trebao biti ozbiljan koncept s razine države – kaže Šterc.
Inače i prije procjene UN-a da se može očekivati oko pet milijuna izbjeglica iz Ukrajine Lajić je već prvi
dan rata za Večernji list procijenio da bi ih iz Ukrajine moglo biti nekoliko milijuna, a Šterc je prognozirao
da bi ih moglo biti više od pet milijuna.
U Hrvatskoj se očekuje do 35 tisuća ukrajinskih izbjeglica
Na pitanje koliko bi Ukrajinaca mogli primiti, a koji će se i zadržati u zemlji pritom imajući na umu i da će
ih najveći broj otići u zapadne zemlje, Šterc odgovara:
– U Hrvatsku bi moglo doći i do 20.000 Ukrajinaca. S obzirom na to da je dio Ukrajinaca radio u
Hrvatskoj preko ljeta, njima će izazov biti dolazak na obalno područje jer se ne može usporediti
ukrajinska klima i naša mediteranska. Obala je privlačna i drugim doseljenicima i očekivano je da će
smjer kretanja
za najveći dio Ukrajinaca biti prema obali i otocima. No, pitanje i kako će se sve skupa odvijati u Ukrajini i koliko će trajati rat, no sigurno je da će iseljavanje i dalje biti prisutno iz te zemlje.
Nije isključeno i da će se dio Ukrajinaca koji ode na zapad vratiti Hrvatsku jer smo im mi po puno osnova bliski i po načinu života i bliskosti jezika – govori Šterc.
Koliko točno izbjeglica se očekuje iz Ukrajine u Hrvatskoj, nitko sa sigurnošću ne može kazati, ali na sastancima koje je jučer u Vladi premijer Plenković održao prvo sa svojim koalicijskim partnerima, a potom i s predstavnicima oporbe, komunicirano je kako se očekuje da bi Ukrajinu zbog rata moglo
napustiti od tri do tri i pol milijuna ljudi.
Od toga se njih jedan posto, što znači između 30 i 35 tisuća, očekuje u Hrvatskoj. Gdje sve te ljude smjestiti jedna je od tema s kojom će se Vladina koordinacija baviti sljedećih ne tjedana, već mjeseci.
Koalicijski partner u vladi , predsjednik Reformista Vladimir Čačić stava je da Ukrajince trebamo tretirati kao sugrađane, ne kao izbjeglice.
Čačićevi prijedlozi... To znači, govorio je i na sastanku u Vladi Čačić, da treba početi već sada razmišljati kako da Ukrajince integriramo u naše društvo i kako izbjeći da ih se smješta isključivo u kampove,
prihvatne centre ili hotele već da se ide prema tome da ih se udomljuje u obiteljima, odnosno da se ide prema privatnom smještaju. U tu svrhu, smatra Čačić, trebala bi Vlada osmisliti i sustav poticaja za sve
koji su spremni primiti Ukrajince u svoje objekte, a samim Ukrajincima koji kod nas dođu dati i minimalne prihode te im olakšati svu papirologiju koja im je potrebna da bi se mogli uključiti i na naše tržište rada.
Davor Božinović
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović u nedjelju 27.veljače je bio na konferenciji ministara unutarnjih poslova EU gdje je donesen mehanizam radi trajnijeg smještaja građana Ukrajine do tri godine.
"Znači da se očekuje da će se njima osigurati zdravstvena i socijalna skrb, školstvo i sve potrepštine za nekakav normalan život koliko za njih to može biti normalno", kazao je.
Po njegovim riječima vrlo brzo se očekuje formiranje međuresorne skupine u kojoj će biti uključen veliki broj ministarstva kojoj će Ravnateljstvo civilne zaštite biti potpora.
Za smještajne kapacitete rekao je da su ih jedinice lokalne samouprave već pripremile i sasvim su dovoljni za prihvat velikog broja izbjeglica te da će osigurati kapacitete koliko bude trebalo.
HIC.hr
foto:Wojtek Radwanski/AFP
|
|
