22.ožujka 2023.
GODIŠNJICA POTRESA

Tri su godine prošle od zagrebačkog potresa, država nije izgradila niti jednu zamjensku kuću

Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je prije tri godine 22.ožujka 2020. u 6.24 minute snažan
potres magnitude 5.5 prema Richteru, izazvavši velike štete na brojnim građevinama, dok su uznemireni
stanovnici u to nedjeljno prohladno jutro izašli na ulice u strahu od novih podrhtavanja tla.

Smrtno je stradala 15-godišnja djevojčica Anamarija Carević, a ozlijeđeno je 27-ero ljudi. U potresu je oštećeno 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, pri čemu je šteta procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna.

Ministri se smjenjivali

Oko pola godine nakon zagrebačkog potresa donesen je prvi Zakon o obnovi, koji je je zbog loših rezultata doživio nekoliko izmjena, a postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ministra Predraga Štromara u srpnju 2020. naslijedio je Darko Horvat, koji je napustio ministarsku poziciju zbog sumnji u nezakonitu dodjelu potpora malim poduzetnicima pa je resor zadužen za obnovu 9. ožujka 2022. preuzeo Ivan Paladina.

Paladina, koji je bio opterećen sporom i neefikasnom obnovom, naslijedio je 17. siječnja Branko Bačić pod čijom je palicom usvojen novi Zakon o obnovi, kojim je smanjen broj procedura te su objedinjena provedbena tijela pod kapu ministarstva.

Bačić je uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa priznao da Vlada "nije položila ispit" kada je riječ o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, no najavio je napredak do kraja godine, do kada očekuje radove na stotinjak kuća.

I čini se da je obnova na koju toliko dugo čekamo konačno krenula. 'Naš plan koji smo najavili kada sam preuzeo Ministarstvo bio je da ćemo do kraja lipnja potrošiti novac iz Fonda solidarnosti, da ćemo do kraja listopada, početka zime zbrinuti svih naših 6.258 sugrađana koji su u kontejnerima i da ćemo pored toga pokrenuti cjelokupnu obnovu', rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić  na konferenciji za novinare uoči trogodišnjice od potresa.

Obnova javnih zgrada je u tijeku, ali s privatnima ide jako sporo. Bačić koji je četvrti ministar graditeljstva po redu uvjerava novinare i sve oko sebe da će biti bolje. Kazao je u utorak, uoči treće obljetnice potresa, da Vlada nije "položila ispit" jer nije izgradila niti jednu zamjensku kuću , no najavio je napredak do kraja ove godine, do kada očekuje radove na stotinjak zamjenskih kuća.Za izgradnju je predano 247 zahtjeva. Među njima, za 21 kuću u tijeku je javna nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano 184 ugovora, kazao je Bačić. Početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće, a do kraja godine imat ćemo radove na 100 kuća, obećao je.Osim projekata konstrukcijskih obnova i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, Bačić je najavio stambeno zbrinjavanje za obitelji koje stanuju u kontejnerima.

Za nekonstrukcijsku obnovu u Zagrebu zaprimljeno je 4521 zahtjeva, a riješeno je 2134 zahtjeva za nekonstrukciju obnovu. Za konstrukcijsku obnovu zaprimljeno je 1951 zahtjeva, a 23 zgrade i kuće su završene. Vrijednost svih radova u Zagrebu je 2,3 milijarde eura, rekao je ministar Bačić.
Bačić je istaknuo kao najvažniji cilj do kraja prve polovice godine isplatiti 1,03 milijarde eura za projekte obnove iz Fonda solidarnosti.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević misli da je to realno. "Mislim da je, jer smo sada na nuli". Obnova privatnih zgrada i kuća je nešto što se u Zagrebu nije napravilo.

Na 23 kuće i zgrade završena je konstrukcijska obnova. Većina toga je samoobnova. Zahtjeva ima blizu dvije tisuće. Zadovoljni su kažu obnovom javnih zgrada. Obišli su Gimnaziju Tituš Brezovački. Konzervatori su u jednom trenutku zaustavili radove na školi jer pripada zaštićenom spomeniku nulte kategorije.

"18 mjeseci koliko se čekalo da se riješe svi problemi u obnovi su oni za što smo mi danas ovdje i gledamo ogoljene zidove, a mogli smo već imati gotovu školu. Administrativne poteškoće su bile teže i zahtjevnije nego što su građevinske", poručuje Damir Jelenski, ravnatelj gimnazije Tituša Brezovačkog.

Bez obzira na sve, Bačić se još nada da ćemo iskoristiti sva europska sredstva za obnovu i da ih nećemo morati vraćati. "Pogriješili smo ako ne potrešimo, ali ako potrošimo očekujem da to pohvalite", kaže Bačić. 

Iz arhiva zagrebačkih vatrogasaca

Najjači potres u posljednjih 140 godina i u vrijeme pandemije koronavirusa

Nakon glavnog potresa, u sedam sati i jednu minutu uslijedio je potres jačine 5.5 stupnjeva po Richteru te niz naknadnih potresa, kojih je do kraja 2021. zabilježeno oko 3500, od čega u prvoj godini oko 3200.

Najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina nanio je ogromne štete Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a dodatna otežavajuća okolnost bila je to što se prirodna katastrofa dogodila u vrijeme uvođenja epidemioloških mjera i straha koji se širio zbog novootkrivenog koronavirusa.

Zagrebački potres, pogledajte galeriju jutarnjeg lista

HIC-vijesti.hr
foto: