HIC -aktualno

HRVATSKI ŠAH

zastave-stalci-koplja

28.ožujka 2022.
STOTINE TISUĆA UKRAJINACA BJEŽI OD RATA
Hrvatska je do sada zbrinula 10 i pol tisuća izbjeglica iz Ukrajine

foto:Wojtek Radwanski/AFP

Oko 1200 ukrajinskih izbjeglica smješteno je u Istri, javila je Klara Dujmović za specijalnu emisiju Rat u Ukrajini. Većinom su to majke s djecom, rekla je objasnivši da su smješteni u privatnim kućama za odmor i u apartmanima. Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije rekao je da je najveća koncentracija izbjeglica oko Pule, Poreča i Umaga.
- Cijeli sustav je dobro postavljen, dobro radi, rekao je.

I Primorsko-goranska županija pomaže Ukrajini. S prijateljskom regijom u Ukrajini dogovorila je i financirala nabavu paketa pomoći vrijednih ukupno 100.000 kn.
- Paketi su spremni, tijekom sutrašnjeg dana će biti otpremljeni za Ukrajinu, javila je iz Šapjana Ivana Perić. Razgovarala je s Vesnom Ćavar iz Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije koja je objasnila kako im je bilo potrebno 3 tjedna da pripreme sve pakete. Nabavili su mnogo vreća za spavanje, posteljine, pelene, higijenske potrepštine i dezinficijense - to je ono što je najtraženije.

U Vrbovcu je 91 izbjeglica iz Ukrajine u trajnom smještaju. Jutros ih je posjetila i HTV-ova ekipa.
- Mi smo jako aktivni, imamo puno EU projekata u koje možemo uključiti raseljene osobe i koliko sam primijetila vrlo se rado uključuju. Imamo i projekte za djecu, programe informatike, odnosno robotike, rekla je Jelena Mucko, ravnateljica CK Vrbovec.

U Hrvatsku do sada ušlo 7000 ukrajinskih izbjeglica

19.ožujka 2022.: Stotine tisuća izbjeglica bježi od rata i Ukrajini, a u Hrvatsku je dosad ušlo njih oko 7000. Većina ih boravi u privatnom smještaju. I dok neke europske države plaćaju obitelji koje udomljavaju izbjeglice, kod nas to nije slučaj. Detalje donosi Dnevnik Nove TV.

Sa sinom u naručju, Viktorija je prije 15 dana iz Ukrajine stigla u Slavoniju. "Ovdje se osjećam sigurno. Sviđa mi se što je grad mali, i čist. Opći dojam je super. Hrvati su spremni pomoći", rekla je.

Trenutačno je u privatnom smještaju. Jedino što joj nedostaje je njezina obitelj, prenosi dnevnik.hr .

"Moja obitelj je ostala u Ukrajini jer muškarci ne prelaze granicu, već ostaju i bore se u Ukrajini. Odlučili smo spasiti život djeteta", objasnila je.

Izbjeglice koje nemaju organiziran smještaj odlaze u najbliži prihvatni centar. Trenutačno su u
Hrvatskoj otvorena takva tri: u Osijeku, Varaždinu i Gospiću. I oni u privatnom smještaj moraju se javiti uredu Crvenog križa. Tako je napravila i majka troje djece iz Ukrajine koju su Marko i Mirna primili
u svoj dom.Radi se o vrlo, vrlo traumatiziranim ljudima koji su 26 sati putovali vlakom", rekao je Marko Martinović.
I takvi iscrpljeni stigli su u Osijek. Crveni križ im je pomogao, ali, kaže Marko, na to se predugo čekalo.

"Oni su došli nama u subotu, prema informacijama na internetu. Crveni križ ne radi vikendom, a radnim danom radi do dva sata, tako da smo mi njih mogli u prihvatni centar odvest tek u ponedjeljak. U prihvatnom centru je ispalo da oni trenutno nemaju nikakve namirnice, ništa što im mogu dati", rekao je Martinović.

Paket pomoći su, kažu, dobili u idućih tjedan dana. Iz Crvenog križa tvrde da se takve stvari ne događaju. (dnevnik.hr)

Prava koja ostvaruju u Hrvatskoj objavljena su na njihovom maternjem jeziku

Do 16. ožujka u Hrvatsku je ušlo oko 6700 Ukrajinaca, od toga su 90 posto žene i djeca. Za lakšu prilagodbu nakon traumatičnih događaja, razne hrvatske institucije objavile su na što sve imaju pravo. Mi smo ih pokušali objediniti, a donosimo ih na ukrajinskom jeziku. Tekst je prevela dr. sc. Tetyana Fuderer,
red. prof., Katedra za ukrajinski jezik i književnost, Filozofski fakultet u Zagrebu.

Tekst na ukrajinskom objavio je dnevnik.hr -OVDJE
Tekst na hrvatskom jeziku čitajte OVDJE

Za smještaj ukrajinskih izbjeglica priprema se i Zagrebački Velesajam

09.ožujka 2022.: U Hrvatsku je do danas ušlo 3600 izbjeglih građana Ukrajine, rekao je zamjenik
zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet te izvijestio da ih Grad Zagreb prima u motelu Plitvice i hotelu Rakitje, na raspolaganju su Grad mladih, Tomislavov domu i Snježna kraljica, a u pripravi je i Velesajam.

Korlaet je novinarima rekao da se izbjegli građani Ukrajine s granice prevoze u tri prihvatna centra: u Osijek, Varaždin i Gospić, odakle se onda dalje smještaju u hotele, motele i u privatni smještaj po cijeloj državi, pa tako i u Zagreb.

- U Zagrebu ih primamo u motel Plitvice, koji je već na rubu kapaciteta, u hotel Rakitje, a na raspolaganje smo stavili i Holdingove kapacitete - odnosno 'Grad mladih', 'Tomislavov dom' i 'Snježnu kraljicu', istaknuo
je Korlaet.

- Za slučaj velikog priliva izbjeglih građana Ukrajine, stavljamo u pripravu paviljon 5 na Zagrebačkom velesajmu koji ćemo adekvatno opremiti s krevetima i sanitarnim čvorovima i kuhinjom, i koji može primiti do čak 800 ljudi, najavio je Korlaet na konferenciji za novinare na kojoj je Turistička zajednica Grada Zagreba predstavila Festival svjetla.

U Hrvatsku stiglo 3099 ukrajinskih izbjeglica

U Hrvatsku pristiže sve više ukrajinskih izbjeglica, do 8.ožujka u jutarnjimsatima ušlo ih je 3099. Za njihov smještaje se otvaraju novi prihvatni centri, jedan je otvoren u Vrbovcu.

U hotelu u Vrbovcu trenutno je smješteno 14 ljudi iz Harkiva. Riječ je uglavnom o ženama s malom djecom, a ima nešto i starijih osoba. U Vrbovcu ima dosta zaposlenih Ukrajinaca. Kažu kako nisu nimalo dvojili hoće li im pomoći da se spoje s dijelom svoje obitelji. Danas se očekuje još 20-ak osoba iz Ukrajine, a za sada nije pooznato kada će točno doći, sve ovisi o tome koliko će im vremena trebati za prelazak granice, piše HRT.hr

Crveni križ danas će početi s prikupljanjem materijalne pomoći. Prije svega potrebni su hrana i higijenske
potrepštine.

Hrvatska očekuje oko 35000 izbjeglica iz Ukrajine

02.ožujka 2022. Za razliku od velike migrantske krize iz 2015. u slučaju izbjegličkog vala koji je krenuo iz Ukrajine nema rasprava među članicama EU tko će primiti i koliko izbjeglica, ne razgovara se ni o kvotama, niti je itko dosad spomenuo da su ih dužne prvo zbrinuti one članice na čije tlo prvi put uđu u EU jer ukrajinske
izbjeglice žele primiti svi.

Štoviše, njemačke i austrijske željeznice ponudile su besplatni prijevoz svim Ukrajincima koji s poljsko-ukrajinske granice žele stići do Njemačke i Austrije. Čak i Rumunjska, i sama imigracijska zemlja, odmah nakon izbijanja rata najavila je da je spremna prihvatiti do pola milijuna Ukrajinaca, koji su se inače prije ovog rata najviše iseljavali u susjednu Poljsku.

EUROPSKA KOMISIJA predložila je aktiviranje direktive o privremenoj zaštiti za ukrajinske izbjeglice koja omogućava izdavanje dozvola za boravak, pravo na rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu i obrazovanje.

"Europa stoji uz one kojima je potrebna zaštita. Svi koji bježe od Putinovih bombi dobrodošli su u Europu. Osigurat ćemo zaštitu onima koji traže sklonište i onima koji traže siguran put kući", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Svi državljani Ukrajine i osobe koje su se nastanile u Ukrajini, kao i članovi obitelji prognanih, imat će pravo na zaštitu u cijeloj Europskoj uniji.

Osobe koje nemaju ukrajinsko državljanstvo, osobe bez državljanstva koje legalno borave u Ukrajini, a
ne mogu se vratiti u države podrijetla, kao što su tražitelji azila i oni koji su dobili međunarodnu zaštitu te članovi njihovih obitelji, također će moći dobiti zaštitu u Europskoj uniji.

Oni koji legalno borave u Ukrajini, a mogu se vratiti u svoje zemlje, neće moći dobiti zaštitu u EU prema ovoj direktivi.

"Svi koji bježe od rata imat će osiguran status, pristup školama, medicinskoj skrbi, moći će raditi", izjavio je potpredsjednik EK Margaritis Schinas, dodajući da će Komisija raditi na tome da olakša prelazak granica izbjeglicama i njihovim kućnim ljubimcima. Svi izbjeglice iz Ukrajine moći će ponijeti svoje osobne stvari bez ikakvih carina.

Direktiva o privremenoj zaštiti donesena je 2001. godine i još nikad nije aktivirana. Direktiva je donesena kako bi se pružila trenutačna zaštita osobama kojima je potrebna i kako bi se izbjegao kompliciran sustav odobravanja azila. Od početka ruske invazije na Ukrajinu više od 650 000 ljudi je izbjeglo u susjedne zemlje, članice EU.

Poželjni useljenici za EU

Za prihvat Ukrajinaca sprema se i Hrvatska, samo je pitanje koliki broj Ukrajinaca će se zadržati u
Hrvatskoj jer ih žele prihvatiti sve razvijene zapadne zemlje pored zemalja u susjedstvu Ukrajine. Vlada je donijela odluku o osnivanju međuresorne suradnje vezano za prihvat izbjeglica, a sve će, kako se doznaje
, koordinirati MUP, što je i očekivano jer o tome ne mogu sami odlučivati lokalni i regionalni čelnici, nego
se odlučivanje i koordiniranje treba voditi s nacionalne razine.

Iako je iz Ravnateljstva civilne zaštite prije koji dan rečeno da su u izradi planovi prema kojima se u Hrvatskoj može smjestiti i do 17.000 osoba, u Vladi još ne žele kalkulirati brojkama i precizirati koliko maksimalno Ukrajinaca Hrvatska može primiti. Inače, na razini EU ukrajinskim izbjeglicama će biti olakšano zapošljavanje, što je u interesu i EU i Ukrajinaca.

Ivan Lajić, stručnjak za migracije i zaslužni znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti ističe:
– Jasno je da su empatija i suosjećanje s Ukrajincima veliki jer se civilizirani zapadni svijet suočava s ratom u trbuhu Europe. Iako još ovog trena nema ekonomskog razmišljanja, jasno je da sve članice znaju da kod prihvata Ukrajinaca nema kulturoloških barijera, da će se dobro integrirati i da su dobri radnici. To pokazuje
i primjer naših Ukrajinaca koji rade u Salima na Dugom Otoku. Ukrajinci su poželjni useljenici za EU. To je zemlja od 44 milijuna ljudi čiji su stanovnici, čim se otvorila željezna zavjesa, imali tradiciju imigracije u
EU. Već sad imamo pola milijuna izbjeglica čiji će se broj samo povećavati i opet je Europa pokazala solidarnost i ukidanjem administrativnih zapreka za ulazak. Ukrajince svi u Europi smatraju integriranim izbjeglicama, ali to su još uvijek selektivne migracije jer je riječ o ženama i djeci, a danas, sutra će morati doći do spajanja njihovih obitelji – govori Lajić.

Dodaje da smo mi još uvijek zemlja tranzita za izbjeglice iako imamo radnih mjesta. No, kaže i da će ih zasigurno dio ostati u Hrvatskoj jer s Ukrajincima imamo visok stupanj jezičnog razumijevanja, njima
hrvatski jezik nije nepremostivi jaz iako će ih najviše otići u razvijene zemlje.

Treba im omogućiti siguran život

Demograf Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija
govori da se, nažalost, dogodilo to što se dogodilo u Ukrajini i da ponovno gledamo ljudske tragedije.
Kako je rat najveći destrukcijski demografski faktor uz pandemije i potrese, stanovništvo u takvim situacijama uvijek ide prema uređenijim društvima i to sada rade i Ukrajinci.

– Iskustva s velikim migracijskim valom iz 2015. godine su pokazala da nisu baš svi migranti idealna
radna snaga jer se dio njih nikad ne prilagodi načinu života zemlje u koju su došli i ne prihvaća osnovnu zakonitost migriranja koja glasi da se treba prilagoditi novoj sredini. Ovo je u slučaju Ukrajine posebna situacija i nitko neće od članica reagirati kao 2015. jer su Ukrajinci zapravo idealni migranti za
razvijeni europski svijet, ali i za nas, tim više što imamo demografsku destrukciju u zemlji. Hrvatska
mora reagirati prema tim ljudima i omogućiti im novi i siguran način života, da se svi osjećaju dobrodošlo
i da prihvate Hrvatsku kao svoju domovinu što bi trebao biti ozbiljan koncept s razine države – kaže Šterc.

Inače i prije procjene UN-a da se može očekivati oko pet milijuna izbjeglica iz Ukrajine Lajić je već prvi
dan rata za Večernji list procijenio da bi ih iz Ukrajine moglo biti nekoliko milijuna, a Šterc je prognozirao da bi ih moglo biti više od pet milijuna.

U Hrvatskoj se očekuje do 35 tisuća ukrajinskih izbjeglica

Na pitanje koliko bi Ukrajinaca mogli primiti, a koji će se i zadržati u zemlji pritom imajući na umu i da će
ih najveći broj otići u zapadne zemlje, Šterc odgovara:
– U Hrvatsku bi moglo doći i do 20.000 Ukrajinaca. S obzirom na to da je dio Ukrajinaca radio u
Hrvatskoj preko ljeta, njima će izazov biti dolazak na obalno područje jer se ne može usporediti
ukrajinska klima i naša mediteranska. Obala je privlačna i drugim doseljenicima i očekivano je da će
smjer kretanja za najveći dio Ukrajinaca biti prema obali i otocima. No, pitanje i kako će se sve skupa odvijati u Ukrajini i koliko će trajati rat, no sigurno je da će iseljavanje i dalje biti prisutno iz te zemlje.
Nije isključeno i da će se dio Ukrajinaca koji ode na zapad vratiti Hrvatsku jer smo im mi po puno osnova bliski i po načinu života i bliskosti jezika – govori Šterc.

Koliko točno izbjeglica se očekuje iz Ukrajine u Hrvatskoj, nitko sa sigurnošću ne može kazati, ali na sastancima koje je jučer u Vladi premijer Plenković održao prvo sa svojim koalicijskim partnerima, a potom i s predstavnicima oporbe, komunicirano je kako se očekuje da bi Ukrajinu zbog rata moglo
napustiti od tri do tri i pol milijuna ljudi.
Od toga se njih jedan posto, što znači između 30 i 35 tisuća, očekuje u Hrvatskoj. Gdje sve te ljude smjestiti jedna je od tema s kojom će se Vladina koordinacija baviti sljedećih ne tjedana, već mjeseci.

Koalicijski partner u vladi , predsjednik Reformista Vladimir Čačić stava je da Ukrajince trebamo tretirati kao sugrađane, ne kao izbjeglice.
Čačićevi prijedlozi... To znači, govorio je i na sastanku u Vladi Čačić, da treba početi već sada razmišljati kako da Ukrajince integriramo u naše društvo i kako izbjeći da ih se smješta isključivo u kampove, prihvatne centre ili hotele već da se ide prema tome da ih se udomljuje u obiteljima, odnosno da se ide prema privatnom smještaju. U tu svrhu, smatra Čačić, trebala bi Vlada osmisliti i sustav poticaja za sve
koji su spremni primiti Ukrajince u svoje objekte, a samim Ukrajincima koji kod nas dođu dati i minimalne prihode te im olakšati svu papirologiju koja im je potrebna da bi se mogli uključiti i na naše tržište rada.

Davor Božinović

Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović u nedjelju 27.veljače je bio na konferenciji ministara unutarnjih poslova EU gdje je donesen mehanizam radi trajnijeg smještaja građana Ukrajine do tri godine.

"Znači da se očekuje da će se njima osigurati zdravstvena i socijalna skrb, školstvo i sve potrepštine za nekakav normalan život koliko za njih to može biti normalno", kazao je.

Po njegovim riječima vrlo brzo se očekuje formiranje međuresorne skupine u kojoj će biti uključen veliki broj ministarstva kojoj će Ravnateljstvo civilne zaštite biti potpora.

Za smještajne kapacitete rekao je da su ih jedinice lokalne samouprave već pripremile i sasvim su dovoljni za prihvat velikog broja izbjeglica te da će osigurati kapacitete koliko bude trebalo.

U Hrvatsku stiglo 800 ukrainskih izbjeglica

Od početka ruskog napada Ukrajinu je napustilo 1 milijun ljudi, izvijestio je UN. Bježeći od ratnoga pakla, u Hrvatskoj je utočište dosad pronašlo gotovo 800 izbjeglica, ali sve se priprema i za prihvat znatno većeg broja ljudi.
Zemlje susjedne Ukrajini primile su najveći broj izbjeglica - Poljskoj, gdje je oko 600.000 izbjeglica, Mađarskoj s oko 100.000, Slovačkoj, Rumunjskoj i Moldaviji rekao je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".

U Hrvatskoj su, dodao je, svi izbjeglice smješteni, upućeni su na krajnje destinacije.
- U prihvatnom centru Plitvice ih je 49, četvero u prihvatnom centru u Varaždinu. Danas će biti upućeni na krajnje lokacije gdje će biti zbrinuti, kazao je.

Na pitanje koliko Hrvatska može primiti ljudi, rekao je da Hrvatska ima pripremljene planove i razvija sve što je potrebno.

HIC.hr
foto:Wojtek Radwanski/AFP

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre