04.srpnja 2020.
UVOZ STRANIH RADNIKA
Nikad više dozvola a nikad manji odaziv



Korona kriza potpuno je na dva mjeseca zatvorila dio hrvatskoga gospodarstva, turizam i promet
suočavaju se s padom od 70 ili 80 posto, ali više od 30 tisuća stranih radnika, onih koji dolaze iz zemalja koje nisu članice Europske unije, vjeruju da je za njih dobivanje posla u Hrvatskoj i u takvoj situaciji bolja opcija od opstanka u njihovim državama.

I uz to, hrvatski poslodavci uvjereni su da radnike koji im trebaju ne mogu, ni i krizi, naći na domaćem
tržištu pa su ih odlučili potražiti u inozemstvu.

Od početka godine do 29. lipnja u Hrvatskoj su izdane, potvrda je iz Ministarstva unutarnjih poslova, 31.693 dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Puno je to manje nego ranijih godina i puno manje nego je bilo predviđeno za ovu godinu, kad je Vlada odredila rekordne kvote za strane radnike.

Vlada je u studenom prošle godine odobrila 78.470 kvota za novo zapošljavanje, u što su uključeni i sezonci, te 25 tisuća kvota za produženje dozvola, što je ukupno 103.470 dozvola. To znači da je trenutno odobreno 30 posto radnih dozvola u odnosu na broj koji omogućavaju kvote. U igri je do kraja godine još uvijek više od 71 tisuća kvota za radne dozvole za strance.

Manje u turizmu

Od dosad odobrenih dozvola, 8.963 su produljene »stare« dozvole za strance koji već rade u Hrvatskoj, pa je i tu iskorištena tek trećina kvote. Uz to, država je izdala i 20.937 dozvola za novo zapošljavanje, što je otprilike trećina od 64.604 kvote za novo zapošljavanje. Poslodavci imaju i 12.770 kvota za sezonsko zapošljavanje, a dosad su ih iskoristili 1.793, što je tek 14 posto. Čak 12 tisuća tih kvota za sezonsko zapošljavanje odnosilo se na sektor turizma i njihova iskorištenost najbolje pokazuje kakvo je stanje u toj grani koja čini oko 20 posto domaćeg gospodarstva.

Dodatno o tome govore i podaci o izdanim dozvolama za pojedine djelatnosti, pa je čak 17.828 dozvola, od ukupno izdanih 31.693, u graditeljstvu. To znači da na graditeljstvo otpada čak 56 posto svih dozvola za rad stranaca, bilo da je riječ o produljenju starih ili onima iz kvote za novo zapošljavanje. Ipak, daleko je to ispod potreba koje su odredili poslodavci koji su dobili pravo na čak 33 nove dozvole u graditeljstvu. Prema podacima MUP-a, 19. lipnja bile su slobodne gotovo 23 tisuće kvota.

U turizmu je taj broj znatno skromniji, dosad je izdano 6.728 dozvola, i to čini tek 20 posto od ukupnog broja stranih radnika u Hrvatskoj. Od 30.370 novih kvota za dozvole za novo zapošljavanje stranaca, prije deset dana bilo je slobodno više od 25 tisuća, ali je u postupku bilo i više od četiri tisuće zahtjeva. Za industriju je strancima odobreno 2.585 dozvola za rad, u prometu i vezama 1.743 i u trgovini 800.

Iz MUP-a otkrivaju i to da je najveći broj dozvola za boravak i rad izdan državljanima Bosne i Hercegovine na koje otpada 13.428 dosad izdanih kvota, slijedi Srbija s 5.824, Kosovo s 4.135 dozvola i Sjeverna Makedonija iz koje dolazi 2.214 stranih radnika. Tako na radnike iz država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije otpada čak 80 posto izdanih dozvola. Uz to, Hrvati iz BiH koji imaju i hrvatsko državljanstva za rad u Hrvatskoj ne trebaju takve dozvole.
I za radnike iz Albanije izdano je 1.413 dozvola, za Ukrajince 1.222, a za radnike iz Nepala 693, za Indijce 547, Filipince 459 i za radnike iz Kine 372 dozvole za rad i boravak.

Promjena zakona

I dok Hrvatska krajem lipnja 2020. godine ima još uvijek slobodnih 70 posto kvota za strane radnike, lani je negdje u isto vrijeme Vlada interventno podizala kvote za strance i to prvenstveno kako bi osigurala dodatnu radnu snagu u turizmu i graditeljstvu.
Lani je krajem lipnja od 17.616 kvota za novo zapošljavanje stranaca u turizmu bilo slobodno još 2.340 mjesta, a u obradi je bio veći broj zahtjeva od tih preostalih kvota, što je bio i razlog za povećanje kvote za turizam za prošlu godinu. Na kraju je, na vrhuncu sezone, uz produljenje starih dozvola, u turizmu bilo podijeljeno 18 tisuća novih dozvola. Sada je i sa starim dozvolama taj broj gotovo tri puta manji.

Već tada počelo se govoriti o tome da će potreba za radnom snagom značiti i promjene Zakona o strancima, odnosno ukidanje bezkvotnog režima, po uzoru na Sloveniju. Vlada je takav zakon i uputila u javno savjetovanje, a u veljači ove godine i u parlament, ali on nikada nije usvojen jer je sve planove poremetila korona kriza. Zakon kojim se ukidaju kvote za strane radnike trebao je na snagu stupiti početkom sljedeće godine, a za ovu je prijelaznu godinu Vlada poslodavcima na raspolaganje dala rekordan broj kvota. Činilo se tada da Vlada posljednji put određuje kvote za zapošljavanje stranaca.

Zakon je predviđao da će umjesto određivanja kvota, poslodavac prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca, prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedbu testa tržišta rada.

HZZ bi izdao pozitivno mišljenje ako se utvrdi da nema raspoloživih nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca. Tek nakon toga poslodavci bi mogli podnijeti zahtjev MUP-u za izdavanje dozvola.

Određeni su i izuzeci od tog pravila kad su u pitanju deficitarna zanimanja, o kojima se također trebao izjasniti HZZ. Korona je zaustavila i turizam i donošenje zakona, pa ako ga nova Vlada ponovo ne uputi u proceduru na jesen, i za sljedeću će godinu Banski dvori odrediti kvote za zapošljavanje stranaca. No, s obzirom na neizvjesnost u svjetskom, pa i hrvatskom gospodarstvu, posebice turizmu, vjerojatno to pitanje nije prioritet ni poslodavcima, niti će biti novoj vladi.

novilist.hr/ HIC.hr
foto: