11.listopada 2022.
U IZBORNOJ NOĆI IZMJENIO IZBORNI ZAKON U BiH
Ovo su ključne promjene u FBiH nakon Schmidtove intervencije; Schmidt: Hrvati su konstitutivni narod i alergični su na to da im se kaže da su manjina

Nakon što je Visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije, iste su tri dana kasnije objavljene u Narodnim novinama BiH. RTV-HB izdvaja ključne promjene u budućem ustroju i funkcioniranju vlasti u Federaciji.


A dosta toga će se promijeniti.

Prije svega, Schmidt je povećao broj izaslanika u svakom klubu u federalnom Domu naroda pa se povećao i ukupan broj izaslanika. Ovaj dom sada broji 80 izaslanika umjesto dosadašnjih 58, odnosno po 23 u klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba umjesto dosadašnjih 17 te umjesto sedam u klubu Ostalih ubuduće će biti 11 izaslanika.

Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije ubuduće će se birati da bilo koja skupina od najmanje 11 izaslanika iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz svog naroda. Ako to neki klub ne učini u roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata za Dom naroda, to može učiniti skupina od sedam izaslanika u svakom od tri ključna kluba. Ako se to ne dogodi ni idućih 20 dana, onda to može učiniti skupina od četiri izaslanika. Nakon što se oformi lista od po jednog kandidata iz sva tri konstitutivna naroda, ta lista se treba potvrditi u Zastupničkom domu, a onda i u Domu naroda. Tko će obnašati dužnost predsjednika Federacije, odredit će tri kandidata između sebe nakon što im lista bude potvrđena. A uloga predsjednika Federacije je i dalje jednako važna jer on daje odobrenje potencijalnom mandataru za sastavljanje nove Vlade Federacije.

Što se tiče popunjavanja Doma naroda i dalje će se iz svake županijske skupštine birati po jedan izaslanik iz reda tri konstitutivna naroda i reda Ostalih ako je takav izabran u županijsku skupštinu. Ako u nekoj županiji nije izabran neki od izaslanika iz ove četiri komponente, njegovo mjesto popunit će izborom u drugim županijama. Preostali izaslnici biraju se proporcionalno sukladno broju pripadnika nekog od naroda i Ostalih koji živi na prostoru pojedine županije.

Primjenjivat će se posljednji provedeni propis stanovništva u raspodjeli. Ako se sva mjesta ne popune nakon sazivanja prvih sjednica županijskih skupština u roku od 30 dana od ovjere rezultata izbora, o daljnjoj popuni odlučit će Središnje izborno povjerenstvo s posebnim aktom, što bi mogao vrlo lako biti slučaj po pitanju kluba Srba, sudeći po dosadašnjim iskustvima.

Također, ubuduće će se zakoni usvajati puno brže. Jer može proći najviše 45 dana kako bi se neki zakon usvojio u oba doma, odnosno nakon što ga jedan dom izglasa, drugi ga u tom roku mora potvrditi.

Izdvojimo još i promjenu koja se odnosi na mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. I dalje se dvije trećine izaslnika iz nekog od klubova konstitutivnih naroda mogu oglasiti o štetnosti nekog zakona po interes tog naroda. O tome prvo raspravlja Zajedničko povjerenstvo sastavljeno po paritetu i odlučuje konsenzusom. Ako tu nema dogovora, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije, a unutar njega odlućuje Vijeće za za zaštitu vitalnog interesa. Ključna je promjena što se ovo vijeće ne bira potvrdom u Zastupničkom domu i Domu naroda, nego ga definiraju suci Ustavnog suda Federacije između sebe.

Ustavni sud se sastoji od 9 sudaca, pri čemu su najmanje dva iz reda jednog od konstitutivnih naroda, te jedan iz reda Ostalih. A da bi se negdje proglasio vitalni interes potreban je glas najmanje dvoje sudaca u vijeću. A ako Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon, propis ili akt smatra se neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. (kamenjar.com)

Christian Schmidt: Hrvati su konstitutivni narod i alergični su na to da im se kaže da su manjina

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt bio je gost Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem, a tom prilikom je govorio o brojnim temama, a najviše osvrta je bilo na nametanje izmjena Izbornog zakona u izbornoj noći. On je tom prilikom kazao da je napravio prijelazno rješenje.

“Rezultat Neumskih pregovora bila je nula i morao sam reagirati! Ne možete moju odluku mjeriti kao dobru ili lošu. Sačekajte efekte ove odluke. Nijedna stranka od mene nije službeno tražila da nametnem izmjene Izbornog zakona. Jedino mi je bilo bitno da izađemo iz blokade! Hrvatska mora poštovati neovisnost BiH. Napisao sam u izmjenama da ne treba jačati etničku grupu nego suradnju među njima”, kazao je.

Upitan jesu li izmjene išle u korist HDZ-u poručio je:
“Nisam to tako doživio. Mnogo toga se blokira, ulogu igra i presuda “Ljubić” koju je teško interpretirati. Tu temu treba okončati! Hrvati su konstitutivni narod i alergični su na to da im se kaže da su manjina. Ne smijemo dopustiti da dođe do podjele Federacije na bilo koji način, oni koji govore o trećem entitetu ne smiju dobiti nikakvu podršku.

Mišljenja je da je HDZ blokirao dosta stvari i da to neće biti više u mogućnosti.

“Kao racionalni Nijemac, kažem kao racionalnom Bosancu: ne može jedna stranka sve blokirati i da četiri godine nemamo imenovanje Vlade. Dajte mi prijedlog da na drugi način deblokiramo ovu zemlju. Ubrzao sam imenovanje sudaca Ustavnog suda FBiH, dao sam rokove. Dosta više; kraj, gotovo! Ja ne mogu promijeniti državni Ustav, to mora uraditi Parlament, a to uključuje i provedbu presuda Europskog suda. Za mene je “Ljubić” sada završen”, istaknuo je Schmidt.

Osvrnuo se i na odnose u RS-u.

“Vučić ima potpuno drugačije mišljenje od Dodika, a Dodik i Putin slično razmišljaju. Uskoro ću uraditi nešto u vezi s državnom imovinom, nešto što će se odnositi na RS jer i RS će biti dio EU integracija. Preporučujem Dodiku da se vrati u period kada smo intenzivno surađivali. Zabrinut sam za izborne rezultate u RS-u, ali imam povjerenje u SIP. SIP i nadležne institucije trebaju provjeriti izborne krađe, toliki broj nevažećih glasova je iznenađenje”, kazao je Schmidt.

Dodao je da će u budućnosti još više pomoći SIP-a.

“Uzdržan sam, jer imam puno povjerenje u SIP. Ne moram koristiti Bonske ovlasti kada su pitanju izborne krađe. Neka Jelena Trivić, PDP i ostali traže ponovno brojanje glasova. Neću reći o čemu sam razgovarao s Izetbegovićem u nedjelju i nakon izbora, ali Izetbegović je javno rekao da razumije moju odluku da nametnem izmjene Izbornog zakona i da je ona dobra. Izetbegović je rekao: ‘Analizirat ćemo Schmidta odluku, ali deblokada je važna!’ SDA nije loše prošla s rezultatima izbora. Izmjene izbornog zakona su za mene prijelazno rješenje, a neka političari naprave bolje”, zaključio je Schmidt.

Christian Schmidt u uzbornoj noći izmijenio Izborni zakon BiH; Božo Ljubić: Schmidtovom odlukom presuda “Ljubić” nije provedena do kraja


03.listopada 2022.: Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt u nedjelju je nenajavljeno nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH i način donošenja odluka, koje idu u korist Hrvata.

“Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH”, stoji u izjavi visokog predstavnika objavljenoj u večernjim satima na mrežnim stranicama njegova ureda (OHR). On dodaje da ta odluka ne utječe na provedbu rezultata izbora održanih u nedjelju.

Pojasnio je kako je svojom odlukom povećao broj zastupnika u federalnom Domu naroda čime se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim županijama o čemu je bilo riječi u presudi Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” te u nekim drugim presudama.

Također, sada prvi put osobe koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda iz svih županija mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke, kako je naveo Schmidt, imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora.

Potankosti izmjena potvrđene su na stranici OHR-a. Po njima, ubuduće će se federalni Dom naroda sastojati od tri kluba konstitutivnih naroda koji će umjesto dosadašnjih 17 činiti po 23 zastupnika dok će klub zastupnika nacionalnih manjina umjesto sedam ubuduće činiti 11 zastupnika.

Uz to će ubuduće kvalificiranu većinu za predlaganje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH činiti 11 umjesto dosadašnjih šest zastupnika iz nacionalnih klubova, a na taj se način daje jasna prednost zastupnicima koji u klubu Hrvata dolaze iz dijelova BiH s hrvatskom većinom.

Ukoliko prijedlog 11 zastupnika ne bi bio prihvaćen, tada bi se kvalificirana većina predlagatelja smanjila na sedam pa na četiri zastupnika.

Ranija odrednica po kojoj je šest zastupnika činilo kvalificiranu većinu za predlaganje nositelja izvršne vlasti otvarala je mogućnost da taj kontrolni paket dobiju i zastupnici iz reda Hrvata izabrani u Dom naroda s lista građanskih ali i bošnjačkih stranaka što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u strankama s hrvatskim predznakom.

Odlukom visokog predstavnika zapravo se provodi odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po žalbi Bože Ljubića kada je utvrđeno da Dom naroda nije dom županija pa nije nužno da iz svake od njih bude delegiran barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda.

Schmidt je u svojoj izjavi istaknuo kako njegova odluka ni na koji način ne utječe na provedbu rezultata glasanja na izborima od 2. listopada ali i da se izborna reforma mora nastaviti.

“Ovo nije i ne može biti široka reforma izbornog zakona koju tek treba provesti”, naveo je Schmidt dodajući kako ostaje spreman u tom i osobno sudjelovati u predstojećem razdoblju. (Hina)

LJUBIĆ: Schmidtovom odlukom presuda “Ljubić” nije provedena do kraja

Koliko je dobar rezultat kandidata Hrvatskog narodnog sabora i što donose Schmidtove izmjene, za program RTV Herceg Bosne komentirao je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić.

S njim je razgovarao kolega Goran Kutle.

HIC.hr
foto: