26.veljače 2021.
GOSPDRATVO
Hrvatski BDP u prošloj godini potonuo rekordnih 8,4%































Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u četvrtom tromjesečju 2020. realno manji za 7,0% u odnosu na isto tromjesečje 2019., objavio je DZS. Prva procjena pokazuje da je BDP u 2020. realno manji za 8,4% u odnosu na 2019.

Pad BDP-a u četvrtom tromjesečju manji je nego u drugom i trećem tromjesečju 2020., kada je iznosio 15,4, odnosno 10%.  Pad za cijelu 2020. je dosad rekordni pad gospodarstva.Zadnji rekordni pad od 7,3 posto zabilježen je u vrijeme globalne financijske krize 2009. godine. Ipak, očekuje se da će sadašnja recesija trajati kraće od one nakon globalne financijske krize.

Nakon što je u drugom i trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo zabilježilo dvoznamenkaste godišnje stope pada (-15,4 i -10 posto), prva procjena državnih statističara pokazuje da je u zadnjem kvartalu BDP u usporedbi s prethodnom godinom potonuo sedam posto. Istodobno, prema sezonski prilagođenim podacima u odnosu na prethodni kvartal u četvrtom se bilježi pozitivna stopa promjene od 2,7 posto. U DZS-u, doduše, navode i kako su se “okolnosti povezane s pandemijom Covid-19 odrazile na dostupnost i pouzdanosta podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a.

Posljednja dva lanjska mjeseca bila su obilježena drugim valom pandemije, pa kvartalni BDP dijelom odražava i prateće zaoštravanje epidemioloških mjera s ograničenjima kretanja i rada. Taj utjecaj u prvom redu se može tražiti u padu potrošnje kućanstava, koja je u odnosu na posljednje tromjesečje godinu prije pala 4,5 posto.

Izvoz roba i usluga pao je i jače – 9,8 posto. Iako je robni izvoz povećan za 8,6 posto, potonuo je znatno jače, 35 posto. I kod pada ukupnog uvoza za 7,6 posto znatno jače smanjenje u međugodišnjim usporedbama ostvareno je kod usluga (-26%), dok je robni bio samo 3,6 posto manji.

Nasuprot tome, investicije i državna potrošnja sastavnice su BDP-a koje su u zadnjem tromjesečju zabilježile godišnji rast. Investicije su porasle za ohrabrujućih 4,2 posto, a državna potrošnja za 1,6 posto. Dok je za državnu potrošnju rast zabilježen i u tri prethodna kvartala, kod tzv. investicija u fiksni kapital pandemija je početni rast (u prvom kvartalu 3 posto) u drugom i trećem tromjesečju bila preokrenula u snažan pad (od 14,7 i 3%).

Prema tzv. proizvodnoj metodi, bruto dodana vrijednost (BDV) pala je u četvrtom tromjesečju za 5,8 posto, što je osjetno niža stopa nego kod BDP-a. Uz znatan pad u djelatnostima trgovine na veliko i malo, prijevoza, smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pad BDV-a ublažio je rast u građevinarstvu (4,3%), poljoprivredi (6,4%) i kategoriji informacija i komunikacija (1,6%), a “plus” u međugodišnjim usporedbama, premda na razini statističke greške (+0,1%) zabilježila je u četvrtom kvartalu i prerađivačka industrija.

Iako je 2020. zaključena jednoznamenkastom stopom pada kvartalnog BDP-a, godišnji pad u zadnja tri mjeseca od 7% (ili 7,1% desezonirano)  je i dalje jača kontrakcija nego u državama članice s kojima se obično uspoređujemo, ali i velike većine svih članica EU.

Veći pad od Hrvatske u kvartalu obilježenom drugim valom pandemije i pratećim mjerama vlada zabilježile su samo Španjolska (-9,1%) i Austrija (-7,8%.).

Među zemljama tzv Nove Europe, primjerice, baltičke zemlje i Rumunjska imale su pad manji od dva posto, Slovačka i Poljska po 2,7 odnosno 2,8 posto, Bugarska 3,8, Mađarska 4,3 posto, Češka pet… Zbog specifičnosti hrvatske ekonomije, posebice udjela turizma, i na razini cijele 2020. Hrvatska u toj skupini zemalja prednjači padonm gospodarstva. (poslovni.hr)

hic.hr
foto: qrhiv