HIC grbovi-500-100


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku





Hrvatski šah, set


 

 

14.lipnja 2021.
SUMMIT U BREXELLESU
NATO prihvatio ultimatum hrvatskog predsjednika, izmijenjen nacrt završne NATO deklaracije

NATO sammit u Bruxellesu

U Bruxelelsu se održava NATO summit na kojem sudjeluje i hrvatski predsjednik Zoraan Milanović.
Za usvajanja završne deklaracije hrvatski predsjednik je imao ultimatum koji je na kraju NATO i ispunio.

Stav predsjednika Milanovića je da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju ako se ne promijeni formulacija koja govori o Bosni i Hercegovini, tj. ako se ne spomene Daytonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, urodio je plodom.

Kompromis je pronađen jučer poslijepodne, nakon čega je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Milanovića, netom prije polijetanja iz Zagreba malo prije 16 sati, i obojica su se složili da je sad sve izglađeno, objavio je  Večernji list u Bruxellesu. 

Nacrt NATO-ovog dokumenta, zvanog "communique" i napisanog na pedesetak stranica, spominje Bosnu i Hercegovinu u jednom kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova, na koje se NATO referira. Hrvatska je proteklih tjedana, tijekom usuglašavanja nacrta tog dokumenta koji će se usvojiti u ponedjeljak na summitu, smatrala da se, kad se već govori o reformama koje su važne za euroatlantski put BiH, treba izrijekom spomenuti potreba reforme izbornog zakonodavstva, kao i Daytonski sporazum i referenca na konstitutivne narode u BiH. Velike zemlje saveznice imali su na to primjedbe i opirale se toj hrvatskoj ideji.

Kako doznaje Večernji list, s objašnjenjem da je to predetaljno, a da takvi detalji ne spadaju u NATO-ove dokumente poput ovog. To se sve zbivalo od par tjedana pa do par dana prije današnjeg početka summita. No, voljom predsjednika Zorana Milanovića Hrvatska se "ukopala" i zaprijetila da neće dati suglasnost na završni dokument summita.

U sjedištu NATO-a su shvatili da je predsjednik Milanović zaista spreman napraviti show tijekom
samog okupljanja lidera, a "nama taj show ne treba", zaključeno je u neformalnim razgovorima u NATO-u, prema onome kako je Večernjem prepričano iz dobro upućenih izvora.

Prema onome što je Večernji list doznao, kompromis je ovakav. Izrijekom se spominje Daytonski sporazum. Spominje se i izborna reforma u BiH, kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti. Konstitutivni narodi se izrijekom ne spominju, tu je rezultat ovih pregovora u posljednji čas ostao neriješen. Ranije je bila formulacija o dobrobiti građana, Hrvatska je tražila da se na tom mjestu spominje dobrobit konstitutivnih naroda i građana, a na kraju se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi.


Potvrdili jedinstvo i program reformi do 2030.

Čelnici država članica NATO-a završili su u ponedjeljak svoj sastanak na vrhu u Bruxellesu na kojem su potvrdili ambiciozne planove za prilagodbu Saveza do 2030. godine. Ovo je bio prvi samit na kojem je sudjelovao novi američki predsjednik Joe Biden, koji je doputovao u Europu s jasnom porukom da želi obnoviti i učvrstiti transatlantsko partnerstvo i suradnju koji su bili prilično uzdrmani u mandatu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Mi, čelnici država ili vlada 30 saveznika u NATO-u okupili smo se u Bruxellesu kako bismo potvrdili naše jedinstvo, solidarnost i koheziju te otvorili novo poglavlje u transatlantskim odnosima u vrijeme kada sigurnosno okruženje s kojim se suočavamo postaje sve složenije, kaže se u komunikeu, završnom dokumentu samita napisanom na 50-tak stranica.

U dokumentu su kao izazovi navedeni agresivni potezi Rusije, svi oblici terorizma, potkopavanje međunarodnog poretka temeljenog na zajedničkim pravilima i demokraciji, uspon Kine, kibernetičke, hibridne i druge asimetrične prijetnje, uključujući kampanje dezinformiranja, sve sofisticiranije tehnologije, klimatske promjene i svemirske aktivnosti.

Provedba planova za rješavanje ovih izazova traži odgovarajuća sredstva, kako u kontekstu izdataka za nacionalnu obranu, tako i u kontekstu zajedničkog financiranja, navodi se u dokumentu.

Čelnici su složili da će povećati zajedničko financiranje od 2023. na temelju analize potreba. O konkretnim potrebama za dodatno financiranje razgovarat će se na sljedećem samitu iduće godine u Madridu.

Program reformi NATO-a do 2030. predviđa jačanje političkih konzultacija, jačanje obrane i odvraćanja, otpornost, tehnološku izvrsnost, zajedničke obrambene sposobnosti temeljene na zajedničkim pravilima, osposobljavanje i podršku partnerima, razvoj novog strateškog koncepta koji će biti potvrđen na samitu u Madridu i rješavanje pitanja utjecaja klimatskih promjena na sigurnost.

Izjava Milanovića uoći odlaska na NATO summit

Uoči odlaska na summit NATO saveza u izjavi novinarima Milanović je upozorio kako za Republiku Hrvatsku nije prihvatljiv prijedlog završne deklaracije jer dio članica NATO-a ne želi da se u njoj spomenu Daytonski sporazum i konstitutivni narodi u BiH.

„Još uvijek dogovaramo završnu deklaraciju NATO-a. U tome sam htio pomoć ministra Grlić Radmana i HDZ-a, ali to moram raditi sam. U deklaraciji neke države nikako ne žele spominjanje Daytonskog sporazuma i konstitutivnih naroda u BiH. To je problem koji imamo i morat ću o tome na summitu razgovarati, u protivnom nećemo dati suglasnost za deklaraciju“, rekao je predsjednik Milanović koji, kako je kazao, to otvoreno govori „jer nas se tretira kao sitan kusur“.

„Dakle, netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a uopće spomene Daytonski ugovor i tri konstitutivna naroda. Kao da je deklaraciju pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva. U Zagreb se ne mislim vratiti s tim“, ponovio je Predsjednik i dodao kako su mu u tome „mogli pomoći i Plenković i Radman, ali imaju važnijeg posla“. „To samo pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi. To preko Hrvatske neće proći“, zaključio je Milanović uoči puta u Bruxelles.(predsjednik.hr)


Reakcije iz BiH

Član BiH Predsjedništva Željko Komšić ocijenio je da Hrvatska ulazi u sukob s NATO-om pošto je predsjednik Zoran Milanović ranije u nedjelju rekao da neće prihvatiti završnu deklaraciju saveza bez da se u njoj spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda.

“Zbog forsiranja prevladanog etničkog koncepta konstitutivnosti naroda, Hrvatska dolazi u sukob s NATO-om”, rekao je Komšić kako ga citira Predsjedništvo BiH.

Hrvatska nema moć blokirati načela deklaracije, smatra Komšić.“Teško da jedna Hrvatska može zaustaviti ono što je interes NATO-a, k tome zalažući se za ono što nisu NATO i EU standardi”, dodao je Komšić. Po njegovim riječima sadržaj presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi izbornih reformi te dokument Nacionalni program reformi koji je BiH poslala u NATO savez preferira jednakopravnost svih građana.

“Sad u NATO-u trebaju odlučiti jesu li im važniji standardi i interesi alijanse, ili antinato i antieuropski standardi dužnosnika iz Hrvatske”, naveo je Komšić.

Hrvatske stranke u BiH osporavaju legitimitet Željka Komšića kao hrvatskog člana trojnog predsjedništva tvrdeći da su ga na izborima dominantno birali Bošnjaci (hrN1).

 

 

RTL/HIC.hr
foto:arhiv




Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre