Podcrkavačka župa sa sjedištem u selu Podcrkavlju, sjeverno od Slavonskog Broda, gdje je i klasicistička crkva sv. Ivana, obuhvaća jedanest sela: Podcrkavlje, Grabarje, Kindrovo, Dubovik, Oriovčić, Glogovica, Zdenci, Gornji Slatnik, Matković Mala i već raseljeni Crni Potok. U ovoj župi se i danas njeguje i s generacije na generaciju prenosi tradicija tkanja na stari način - na tkalačkom stanu. Premda rade i po narudžbi, pa će otkati i ulagane ponjave, ravne - s krupnim cvjetnim motivima, ili ulagane čupave ponjave - s motivom koncentričnih rombova, najviše ipak rade za vlastite potrebe: ručnike - ulagane peškire za svadbe i drugo djevojačko ruho....
Prostiš - bijelo tkanje, otkano s pamukom po 60 ili 80, kojem su u pravcu osnove usnovane deblje niti pamuka - bičevi, šibe, obično po tri na pravilnim razmacima od 3 do 5 cm. Upotrebljava se za stoljnjake i ponjave - pokrivače kojima se zastiru kreveti.

Ulagani peškiri, stoljnjaci, ponjave, dio su djevojačkog ruha. Ponjave se rade u paru, stoljnjaka od svake vrste po jedan, a peškira djevojka za udaju mora imati i do šezdeset. Te će peškire djevojka pokloniti u prošnji, zarukama i svadbi.

Ulagane ponjave, ravne s cvjetnim ornamentima i čupave s geometrijskim ornamentima rade se od vune.
Ponjave verače, verugače tkaju se u kombinaciji pamuk, vuna s geometrijskim motivima.
Tkanja Podcrkavačkih tkalja izvorni je hrvatski suvenir.