HIC grbovi-500-100
zagreb-vijesti



zlatnici i srebrnjaci

 

 

22.ožujka 2021.
PRVA GODIŠNJICA ZAGREBAČKOG POTRESA
Prošlo je godinu dana a obnova još tapka u mjestu

zagrebački potres, ožujak 2020
foto:slike iz Zagreba nakon potresa

Tog 22.ožujka 2020.godine u 6 sati i 24 minuite Zagreb i okolicu je pogodio razoran potres koji mnoge ostavio bez domova a izgubljen je i jedan mladi život. Zagrepčani se i danas, godinu poslije, trzaju od posljedica onoga što su doživjeli. Bio je to potres kakav Zagreb ne pamti još od 1880 godine od 1905. godine kada su ga pogodila dva slična potresa.


Obilježavanje prve godišnjice


Jutros točno u 6 sati i 24 minute ujutro u Hrvatskom glazbenom zavodu održan je koncert "Glazba glasnija od potresa" kako bi se podsjetili na taj tragičan događaj u kojemu je strahovito oštećen povijesni centar Zagreba. Oštećena je zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) koja je zahvaljujući donatorima brzo sanirana i ponovno stavljena u pogon, a uskoro se priprema i kompletna restauracija zgrade.
Ovaj koncert namijenjen stradalom Zagrebu ali i Banovini kao poruka nade i vjere u bolje sutra. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek  u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, rekla kako je ovaj koncert podsjetnik na veliku tragediju koja se dogodila i poruka umjetnika koju su poslali da je „Glazba snažnija od potresa” zato što je umjetnost nešto što može pružiti nadu. Štete na kulturnim ustanovama su ogromne, od procijenjenih 11 milijardi štete, 7 milijardi se odnosi na kulturnu baštinu. Napravili smo sve preduvjete da započnemo s obnovom i osigurali smo sredstva iz Fonda solidarnosti, naglasila je ministrica.


Tim povodom u danas je Udruga SOS Zagreb ispred zgrade na križanju Petrinjske i Đorđićeve ulice - simbola Zagrebačkog potresa - u 6 i 24 zapalila svijeće za sve, kako kažu, žrtve Zakona o obnovi. Poručili su da je glavni grad Hrvatske i dalje neuporabljiv. Ističu da prema Zakonu o obnovi nije obnovljena niti je počela obnova ijedne višestambene zgrade ili obiteljske kuće.
-Nedopustivo je da Zagreb stoji netaknut godinu dana nakon potresa, kazala je Nevena Rendeli Vejzović, predsjednica Upravnog odbora Udruge SOS Zagreb. Pokazala je razglednicu zagrebačke zgrade oštećene nakon potresa koja nije obnovljena. Kazala je da je takva razglednica poslana zastupnicima Europskog parlamenta i Europskoj komisiji, ali i predstavnicima Zagreba, države te onima koji upravljaju obnovom grada. 


Što je s obnovom?

Ni godinu dana nakon zagrebačkog potresa tek je pokoja zgrada, koja je prijetnja stanovnicima glavnog grada, uklonjena. Skele - po cijelom gradu. Fasade mnogih zgrada i dalje se urušavaju, odronjavaju, a krovovi, dimnjaci i ukrasi prijete. Potres koji je pogodio Petrinju krajem prosinca nanio je nove štete i Zagrebu pa je tako nakon mjeseci i mjeseci ignoriranja opasnosti primjerice napokon uklonjena i opasna betonska konstrukcija na zgradi u Vukovarskoj ulici, mada su potporni stupovi bili napukli još u ožujku.

Mnoga djeca ne pohađaju nastavu u "matičnim" školama. Brojni su ljudi i dalje bez krova nad glavom, žive kod rodbine, prijatelja, u privremenim smještajima - svi s istim pitanjem: "Što sad?". 

Zanimljivo, iako bi se očekivao pad, s obzirom na gospodarsku krizu, epidemiju, recesiju i potres, cijene nekretnina u Zagrebu naglo su porasle, a posebno onim zgradama koje su nešto mlađe i koje u prošle dobor u potresu. Najvažnija rečenica u oglasima tako je postala: "Objekt nije stradao u potresu, niti je oštećen". 

Još je krajem kolovoza resorni ministar Darko Horvat za RTL potvrdio kako će najsiromašnijim građanima, čiji su domovi oštećeni u potresu, država i lokalna vlast u potpunosti financirati obnovu.

Prošlo ljeto donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Rečeno je tada kako je u potresu 22. ožujka u Zagrebu je oštećeno 25 tisuća zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409 te 510 u Zagrebačkoj županiji, ukupno 26 tisuća zgrada. Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu. 

Svi kandidati, a znamo da ih ima i da će izbori biti uzbudljiviji nego ranijih godina, za gradonačelnika/icu grada Zagreba prvenstveno, primarno i kao prioritet iskazuju obnovu glavnog grada. Nimalo lak zadatak na čije se rješenje, ili bar početak istog, čeka već 365 dana. 

Zvuči stoga pomalo ironično izjava ministra Horvat dana prije samo koji dan, točnije 18. ožujka, nakon što je potpisano prvih 15 odluka za obnovu i poslano Fondu za obnovu: "Odgovorno tvrdim da na katastrofu ovakvih razmjera nismo bili spremni, ali smo pojednostavili sustav i prije nego se dogodi obljetnica od godinu dana od potresa, možemo reći da je obnova počela."

S druge strane, nakon svih nevolja, potresa, pandemije, poplave koja je u ljeto pogodila glavni grad, a posebno nakon još jednog, jačeg potresa koji je uslijedio samo nekoliko dana prije proslave nove 2021. godine, možemo možda ipak reći da nas je cijela situacija ojačala. Spremniji smo, nažalost, i svjesniji činjenice da na neke stvari jednostavno ne možemo utjecati.

Dokazali smo i tada i posebno u drugom potresu, onom u Petrinji, da smo jedni drugima uvijek spremni pomoći. Iako se mnogi među nama i dalje trzaju na svaki šum, iako i dalje ne spavaju lako, iako i dalje mnogima pored izlaza i u automobilima stoji ruksak za prvu pomoć, i iako i dalje brojni ne znaju kako će financijski "pokrpati" sve nedaće i kada će doći to "bolje sutra", možda nam upravo iz tog pokazanog zajedništva izraste nešto više, bez obzira na obnovu koja ne počinje i sve probleme koji se samo gomilaju. A do tada je možda najbolje prisjetiti se velikog Miroslava Krleže koji je korz Petricu Kerempuha opisao ljudsku muku:

"Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo,
pak ni vezda nebu
da nam nekak nebu."
(rtl.hr)

hrvatski šah, komplet


Dogodilo se prije godinu dana


Hladno nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. cijelog života će pamtiti građani Zagreba i njegove okolice. U 6 sati i 24 minute, mnoge je probudila je tutnjava i potres magnitude 5,5 prema Richterovoj ljestvici. Uskoro su slijedila još dva snažnija potresa. Tlo je ponovo jače podrhravalo negdje oko 11 sati, izmjerena je magnituda 3,3 prema Richteru. Nakon prvog potresa tlo se danima još treslo ali nije bilo novih oštećenja.

zagrebački potres

Tijekom potresa ozlijeđeno je 27 osoba a najteže je stradala 15-godišnja djevojčica koja je nakon dva dana preminula u bolnici i jedina je poginula u potresu.

U potresu su srušene brojne zgrade, potpuno ili djelomično uništeni domovi, bolnice, crkve, uništeni su automobili... Mnogi su u šoku istrčali van što na čistinu, u parkove ili su sjeli u automobile.

Posebno je bila teška situacija u bolnici u Petrovoj ulici. Rodilje, neke tek što su rodile, oskudno odjevene su izašle iz bolnice na hladnoću a s njma i bebe, doktori, medicinske sestre. U spašavanju beba pomogli su Bad Blue Boysi navijaći dinama. Vrlo brzo nakon potresa vojska je izašla na teren i počela s raščišćavanjem raščišćavanjem ulica.

Vatrogasci su imali pine ruke posla, sašavali su ljude iz stanova, dizala a morali su gasiti i požare. U potresu su teško oštećene brojne crkve a srušio se i toranja Zagrebačke katedrala.

Iz studentskog doma Cvjetno naselje iseljeno je 250 studenata kako bi se u njihove prostore smjestilo građane koji su ostali bez svojih domova.


Dan poslije nastavljena je sanacijuja najhitnijeg, popravljaju krovovi, utvrđuje šteta. Vojska nastavlja s čišćenjem.

Kožarićevo sunce, simbol zagrebačke špice u Bogovićevoj ulici, premješta se na sigurnu lokaciju zbog uklanjanja gornjeg dijela zgrade.

Pomoć Zagrepčanima već prvog dana stigla je iz Slovenije koja je poslala šatore, krevete, vreće za spavanje, grijalice a pomoć su uputili i Austrija, Bosna i Hercegovina, Francuska, Italija, i brojne druge zemlje.

Tadašnji gradonačelnik Zagreba, pokojni Milan Bandić proglasio je dan poslije prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom. U obilazak razrušenog grada krenuli su vladajući koji su već tada obećavali da je pomoć na putu, a statičari i građevinari danonoćno su radili kako bi se počelo rušiti sve što je predstavljalo daljnji rizik.


Na desetke tisuća stanovnika prijavilo je štetu na objektima, zanimala ih je sudbina njihovih domova. Statičara je kronično nedostajalo, a procjena nastale štete trajala je danima. No, riječi tadašnjeg gradonačelnika usred dviju katastrofa, pandemije i potresa, koje su pogodile Zagreb i Zagrepčane, nisu baš zvučale ohrabrujuće.

''Razlog zašto se to dogodilo je neulaganje i neodržavanje vlastite imovine. Ljudi nisu ulagali u svoju imovinu. Oni koji su ulagali su ostali u redu. Oni koji nisu ulagali, nisu u redu. I to je činjenica. Škole su gradsko vlasništvo. Ja sam ulagao u škole više nego svi moji predčasnici u zadnjih 40 godina zaredom. Škole u Gornjem i Donjem gradu su građene prije 150 godina i te škole su nastradale. Održavane su, ali nisu održavane dovoljno", izjavio je tada Bandić.


Zagrepčani i dalje osjećaju podrhtavanje tla

hic.hr
foto:



Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre